Prvo čitanje Zakona o pomorskom izazvalo je burne saborska rasprave. Bilo je mnogo replika, povredi poslovnika i opomena. Ujedinjena oporba tvrdi kako je Zakon nedorečen i da se može tumačiti na način da pomorsko dobro i plaže prestaju biti opće dobro te da bi građanima na svim dijelovima obale pod koncesijom mogao biti ograničen pristup.
O Zakonu je reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac razgovarala sa saborskom zastupnicom Marijom Selak Raspudić. Na početku je je Štrbac pitala o tvrdnjama oporbenih zastupnika da će Zakon javnosti ograničiti pristup plažama.
"To nije mišljenje samo oporbenih saborskih zastupnika, nego i najveće znanstvene institucije u zemlji, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je tražila da se Zakon vrati na savjetovanje i da se uskladi s propisima Europske unije i propisima koji se tiču zaštite okoliša", rekla je.
"Doista će se u praksi ograničiti dostupnost plaža jer se one dijele na postotke koji će biti dostupni našim građanima. Kako nešto što se definira kao opće dobro, ono koje treba biti dostupno svima i ne pripada nikome, odjednom može građanima biti dostupno u manjem postotku? Svi znamo što se događa s koncesijama. Meni je neugodno u mjestu gdje cijeli život ljetujem kada susjed svoju ležaljku stavi na plažu, a kamoli kad dođe koncesionar i na 70 posto plaže postavi svoje objekte", dodala je.
Pročitajte i ovo
Zatim je, odgovarajući na pitanje koje je postavila Štrbac, rekla da je oporbi sporno i trajanje koncesije.
"U Zakonu imamo članak 55. koji omogućava davanje koncesije na duže od 50 godina, de facto zauvijek. To nije samo floskula u Zakonu. Ja ću podsjetiti da se 2015. godine na Kuparima dala koncesija od nevjerojatnih 99 godina. Dakle, jedna kratka Vlada je imala moć za davanje koncesije i to ruskom investitoru. Kako je moguće da strateška mjesta, što može biti i sigurnosna ugroza za Republiku Hrvatsku, tek tako prepuštamo tko zna kojim investitorima?", rekla je Selak Raspudić.
Oporba se pobunila i zbog založnog prava, istaknula je reporterka Dnevnika Nove TV.
"Ono što definira opće dobro, i zbog čega smo svi ustali pa sam se i ja ranije vratila s porodiljnog, je da ono pripada svima. Ovdje se Vlada stavlja na mjesto Sabora i na mjesto građana Republike Hrvatske. Kada nešto pripada svima, znači da nitko nema pravo vlasništva. U Zakonu, premda se nominalno kaže da nitko neće moći općim dobrom raspolagati kao svojim vlasništvom, kroz založno pravo će pomorsko dobro zapravo biti u nečijem vlasništvu, moguće i banaka koje će se upisivati na to dobro", rekla je.
"Što ako će nam – da sada odem i do krajnosti – banke kontrolirati određene punktove na moru ili obalnom području? Dakle, nije nimalo svejedno što će s time biti", dodala je saborska zastupnica.
Pročitajte i ovo
Na kraju ju je Štrbac upitala imali li išta dobrog u spornom zakonu.
"U svakom slučaju je dobro da se pitanje pomorskog dobra uredi. Ono osnovno što nedostaje, a ima manjih detalja koji su korisni, je vizija kako upravljati prostorom. Prostor je ključni resurs Republike Hrvatske", rekla je Selak Raspudić.
"Ovaj Zakon ne samo da je zastario, nego sustav mišljenja ljudi koji su ga pisali pokazuje da oni još misle da mi moramo moliti za ikakvu investiciju na Jadranu, a mi se danas trebamo boriti da očuvamo Jadran od hipertrofiranog turizma. Ne moramo se boriti za brojke, nego da sačuvamo našu obalu za buduće generacije", zaključila je.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
