'Luđakinja, muškarača i luda sufražetka koju su savjetovali da se ostavi pera i primi kuhače'

Marija Jurić Zagorka rodila se prije 143 godine u selu Negovec kraj Vrbovca. Jedna je od najpoznatijih hrvatskih književnica i novinarka čiji se ciklus romana od 7 dijelova, 'Grička vještica' i dalje nalazi visoko na ljestivici najomiljenijih romana u Hrvata.

Pročitajte i ovo Rođen na današnji dan Google Doodle: Michael Leonidas Dertouzos, grčki profesor računarstva koji je predvidio važnost interneta Animacija zastave Google Doodle slavi Dan neovisnosti u Hrvatskoj

tri vijesti o kojima se priča Afera u skijanju Procurili detalji Pavlekove liste: Evo koji se iznosi nalaze uz Kostelića, Kovačevića, Krajača... Zaokret u politici Trumpova administracija mijenja politiku prema Balkanu, spominje se i Hrvatska: "Ta je era završila" 4 kod Garešnice FOTO Pijana 29-godišnjakinja sletjela s ceste: Auto završio na ogradi, oštećena i kuća

Povodom obilježavanja rođendana Marije Jurić Zagorke, Google Doodle svoju je tražilicu posvetio upravo njoj. Google Doodle se nedavno sjetio godišnjice rođenja Sunčane Škrinjarić, a sada obilježava rođendan još jedne poznate hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke.

Zagorka se osobito isticala zbog posvećenosti borbi protiv društvene diskriminacije, mađarizacije, germanizacije, a narod je pamti kao veliku zagovarateljicu prava žena.

Pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene 'Ženski list' i 'Hrvaticu'. Osim 'Gričke vještice', njezini najpoznatij romani su 'Gordana', 'Kći Lotrščaka', 'Kraljica Hrvata', 'Kneginja iz Petrinjske ulice', 'Kamen na cesti'.

Marija Jurić Zagorka bila je žena od pera i žena od – tajni. Najčitanija hrvatska književnica i profesionalna novinarka vješto je znala golicati znatiželju javnosti pa je tako skrivala i točan datum svoga rođenja. 

'Luđakinja, muškarača, luda sufražetka – tek su neki od nadimaka koji su pratili Mariju Jurić Zagorku, prvu hrvatsku profesionalnu novinarku, političku aktivisticu i popularnu književnicu, koja se za svoj položaj u društvu borila jednako ozbiljno kao što su se njezina djela natjecala za zasluženo mjesto u hrvatskoj književnosti.

'Svakako neka jednom za uvijek svi upamte, da sve ovo što ova autorica piše ili bi imala drskosti napisati, jest i ostaje ‘šundliteratura za kravarice', čuvena je uvreda kazališnog kritičara Ota Krausa kojom ju je počastio u Agramer Zeitungu 1899. godine. Navodno joj je isto rekao i Ksaver Šandor Gjalski, uz preporuku da se umjesto pera primi motike i kuhače. Srećom, nije ga poslušala', tako o Zagorki piše NSK.

'Dama s kišobranom', odnosno kip Marije Jurić Zagorke dugi niz godina krasi Tkalčićevu ulicu, jednu od poznatijih zagrebačkih ulica. Zagorka je umrla 30. studenoga 1957. u Zagrebu.