Otkako se u javnosti potiče tema ženskoga poduzetništva traje i rasprava o tome trebaju li nam kvote za ulazak žena u politiku i korporativni vrh. Bez obzira navijate li za to ili ne, činjenica je da se stakleni strop – gornja granica koju dosežu žene na pozicijama – ne razbija. Ne samo da stoji postojano, nego prepreke postaju višestruke.

Galerija


Od 11 izbornih jedinica, koliko ih je u Hrvatskoj, na prošlim je izborima HDZ postao rekorder u neispunjavanju tzv. ženske kvote. Baš niti u jednoj izbornoj jedinici nije ih ispunio. S druge pak strane, i doslovno i figurativno, SDP ih nije ispunio u samo dvije. Kazne su od 50 tisuća kuna po listi. No, od ovog nepoštivanja veća je zanimljivost činjenica da to što su žene podzastupljene - nije vijest! Veće zanimanje privlači nekolicina lista u kojima su podzastupljeni muškarci.

Vezani članci Žena u Japanu, ilustracija Vladajuća stranka želi više žena na sastancima, ali ako ne govore: "Svoja mišljenja mogu predati tajništvu" Slika nije dostupna U Dalamaciji ima najmanje žena u politici

"Definitivno su nam potrebne kvote u politici jer nećemo doći do veće zastupljenosti žena. Politika je baš jedan primjer boys cluba i ono što često puta možemo vidjeti da te žene koje uđu u politiku se jednostavno uklope u taj boys club. Moraju se prilagoditi", poručuje  Ivana Matić, osnivačica brenda za žene u biznisu.

Cijelo se društvo mora prilagoditi, što je dug i spor proces.

"Brojevi su neminovni i oni pričaju svoju priču. Ako pogledate odnos članica uprava u Hrvatskoj u odnosu na neku drugu zapadnu, razvijenu zemlju taj odnos vam je u tvrtkama kompanija koje kotiraju na zagrebačkoj burzi imate otprilike 18, 19 posto žena članica u upravama dok recimo u Velikoj Britaniji u kompanijama koje kotiraju na londonskoj burzi taj postotak je negdje 29,30 posto", napominje Marina Tonžetić, članica Uprave i partnerica u konzultantskoj tvrtki 

Tako stižemo do staklenoga stropa – granice koja sprječava napredovanje žena na više hijerarhijske razine u poslovnom svijetu.

"Ima jedna interesantna knjiga koja govori o staklenim zidovima. Jedno je stakleni strop, a drugo je kada ste u jednoj organizaciji gdje žene vide muškarce i muškarci vide žene i misle da im je isto, zapravo nije im isto, ne sudjeluju u istim razgovorima. To vam je zamislite da vam je šef pušač i da ide s vašom kolegicom ili kolegom, spol uopće nije bitan, i na pušenju sve riješe.

Pričaju o glavnim klijentima, pričaju o strategiji firme. Zamislite tako nekako svijet muškaraca i žena gdje se informacije dijele u formalnim sastancima, ali jako puno informacija da ne kažem često i već dio se dijeli u nekim neformalnim sastancima, druženjima", ističe Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreznog savjetovanja i voditeljica SheXO kluba.

Daleko od toga da se ovime propagiraju duhanski proizvodi za napredak u karijeri već se slikovito objašnjava diskrepanca. U velikim tvrtkama postoje zasebni odjeli koji se bave ljudskim resursima i potencijalima, ali većina ih malih poduzeća nema. Stoga…

"Treba sam pristupiti, biti iskren i sam pristupiti svom nadređenom i reći evo sad sam spremna zapravo za nekakve odgovornije zadatke. Molim vas nemojte me zaobilaziti, ja ću to obaviti, ako treba navečer, za vikend, to treba biti izbor svake žene", kaže Helena Schmidt.

Kako Matić naglašava diskriminacija pa time i pojam staklenoga stropa najviše je zastupljen u tzv. muškim industrijama.

"Djelomično je to ta direktna diskriminacija, odnosno, predrasude gdje vi nikada niste jednostavno dobri. Ako niste asertivni, ako ste asertivno, ako imate ovoliko godina ili onoliko, dakle imamo te predrasude, međutim ženama jako puno treba podrške. Kompanije i društvo trebaju funkcionirati na taj način da se žena može baviti biznisom, odnosno, graditi karijeru", napominje Matić. 

Možda zvuči nevjerojatno, no najviše je poduzetnica u Africi. Zašto? Drugdje nisu imale priliku izboriti se za sebe. Doduše, njihovo okruženje nije plodno za biznise pa oni najčešće tamo i propadaju. Da se poslovna klima promijeni, možda bi globalna slika bila drukčija.

"Kompanije koje imaju veću rodnu zastupljenost u smjeru žena imaju otprilike 60 posto veći povrat na imovinu, otprilike šest posto veću profitnu maržu. Dakle, to nije samo u interesu rodova to je u interesu rezultata kompanije i svih dionika kompanije koji rade sa njom", napominje Tonžetić. 

Priča o podzastupljenosti i nemogućnosti napretka žena nije nova, ali je, nažalost, stalna.