Slučaj Franak uskoro bi mogao biti riješen, barem kada je u pitanju odnos države i banaka. Naime, u arbitražnome postupku koje su banke pokrenule pri Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova uskoro bi moglo doći do nagodbe.

Galerija


Jedno od pitanja koje se u sporu postavlja je nadležnost Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova pri Svjetskoj banci. Dio zainteresirane javnosti nadležnost suda osporava, no insajderska je vijest da je Vlada s bankama odlučila pregovarati.

"Vlada, odnosno Državno odvjetništvo koje zastupa hrvatsku Vladu u sporovima protiv banaka, po svim informacijama prihvatilo je nadležnost tog suda u tom, i izgleda u nekim drugim slučajevima, jer inače ne bi pregovarali da nisu prihvatili nadležnost tog suda", rekao je politički ekonomist Željko Ivanković.

"Ne bi pregovarala Vlada da je uvjerena da će taj spor dobiti, što otvara još jedan problem povjerenja u institucije. Naime, Ustavni sud je taj zakon oko kojeg je spor proglasio ustavnim", dodao je.

Problem je, dakle, dvostruk. S jedne strane Vlada pregovara o Zakonu koji je njen vlastiti sud proglasio ustavnim. S druge strane pregovaraju i banke, iako je izgledno da bi proces mogle dobiti.

"Strane banke su ih tužile za zaštitu investicija u određenoj državi, u Hrvatskoj u ovom slučaju. Dakle, i bankama ne odgovara da posluju u državi koja ne poštuje investicije. I njima odgovara da se to riješi nekakvom nagodbom", rekao je Ivanković.

Pregovore treba gledati u kontekstu krize

Banke tužbom traže obeštećenje teško oko pola milijarde eura. Već prilikom donošenja Zakona o konverziji švicarskog franka upozoravalo se na potencijalne tužbe, pri čemu je jedan od glavnih prigovora zakonu bio izostanak socijalnih kriterija. Dobar dio dužnosnika, saborskih zastupnika i dobrostojećih poduzetnika investicijski je iskoristio tada jeftine kredite.

"Postojao je određeni krug dužnika koji nisu mogli dobiti kredit u eurima. Oni su bili rizični i banke su im dale kredit u francima. To je već krimen sa strane banka, neupitni krimen. Kad je to vraćeno na eure pa njima nije bolje, to su krediti od 20, 30 godina", rekao je Ivanković.

"Dakle, fokusirajući se na pravni aspekt priče taj socijalni aspekt je zanemaren, a ne bi smio biti zanemaren i uopće ne bi bilo čudno da među ovim blokiranima postoji ta vrsta dužnika s kreditima u švicarskim francima koji nisu ni trebali biti dužnici", dodao je.

Znanstveni savjet za koronavirus Vlada kaže da nije bilo izbacivanja stručnjaka: "Zahvaljujemo onima koji su netočnu informaciju prenijeli medijima"

Korisnici Doma za starije i nemoćne Nona Pošaljite pismo, postanite im prijatelj: ''Ovo me toliko oduševilo da nemam riječi kojima bih opisala što osjećam''

Golem potencijalni trošak u trenutku najveće ekonomske krize državni proračun teško može podnijeti. Upravo se stoga pregovara o mogućem smanjenju obveza budućih uplata doprinosa za osiguranje depozita. No, pitanje je hoće li iznos budućih smanjenih uplata za svaku banku biti barem približno jednak iznosu obeštećenja. A pitanje je i što misli regulator.

"Ja se nadam da se pita Hrvatsku narodnu banku. Ja očekujem da se ovog puta pita što više strana u toj priči, dakle i Hrvatsku narodnu banku i proračun, ali i banke i druge sudionike na tržištu, i one koji mogu osjetiti posljedice cijele te priče. Ono što jest važno to je da, ako govorimo o ovoj krizi, pregovore treba u ovu krizu situirati", zaključio je Ivanković.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!