Po broju stanovnika drugi je u Hrvatskoj. Ondje živi nešto manje od 170 tisuća ljudi, a gradski čelnici upravljaju proračunom većim od milijardu kuna. Više od 10 tisuća Splićana je bez posla.
Kako izgleda život u gradu u kojem zajednički vladaju HDZ i Željko Kerum?
"Tu sam se oženio i tu stekao obitelj. I sad, evo, imam i unučicu i sretan sam čovjek", rekao je Radomir. Sretne su ovdje i Nada i Nora. Raskrstile su s inozemstvom i Zagrebom, i šansu ponovno dale Splitu.
"Vratila sam se prije šest godina. Živila sam vanka četrdeset i pet godina. Tako da ja sam oduševljena, ja sam sritna ovde", rekla je Nada Radić. "Gdje ćeš sresti svoje poznate ljude, i gdje su ljudi srdačni. A opet s druge strane, izbeštimat će te, reći će ti šta ti ide", dodaje Nora Limić.
Ali ako i neće drugima dopustiti da kažu - ništa kontra Splita, ne suzdržavaju se od oštrih kritika. "Ja u šest godina još nisam vidjela da se nešto u ovom gradu napravilo, nešto novo. Nisam to samo ja, i moje prijateljice svi o tome razgovaramo da se strašno malo napravilo", rekla je Radić.
"Svatko radi što ga je volja, parkira gdje želi, nema kulture življenja. Bacaju škovace di ih je volja, iz svih kanti viri to smeće", navodi Limić.
Propusti političara se kažnjavaju
Ovdje se propusti političara kažnjavaju, pa niti jedan gradonačelnik nije dočekao reizbor. Iznimka nije ni aktualni, čiji mandat je počeo aplaudiranjem. Na simbol bespravne gradnje udario je teškim strojevima, a javni natječaj na istom mjestu predvidio "urbanu šumu". Tri godine poslije, Žnjanski plato i dalje izgleda isto.
Dovršena je prva faza sanacije ekološke bombe, no bez plana kamo s otpadom kad se odlagalište Karepovac uskoro opet napuni. Jer Split odvaja najmanje od svih velikih gradova, a iako je ista stranka na svim razinama, vertikala nije pomogla da regionalni centar ima izgledan datum otvaranja.
Opustošen jedan od simbola grada
Jedan od simbola grada je opustošen. Prvo potkornjakom, zatim i neselektivnom sječom. Oni koji već stoljeće brinu o mitskom brdu jednostavnih su zahtjeva.
"To je ukidanje građevinskih područja unutar obuhvata park šume Marjan. Ne dozvoliti propuštanje vozila kako kome padne na pamet. I teško je shvatljivo da mi dan danas ne znamo tko je vlasnik park šume, a o tome ovisi o čijem trošku i tko bi trebao održavati šumu", navodi Srđan Marinić iz Društva Marjan.
U nekoliko sezona od tranzitnog grada do meke za zabavu zapadnjačke mladosti. Dijelu građana donijelo je to i posao i zaradu. Ali s turizmom je stigao komunalni nered.
Zimi je gotovo pa ugašen život unutar antičkog spomenika, svjetski raritet koji još uvijek štiti i UNESCO. Jer iako turizam donosi novac, puno i uzima. Infrakstruktura je dovedena do ruba pucanja.
Od milijuna koji su otišli u državni proračun, Splitu mrvice. Najave velikih ulaganja tempiraju se uoči izbora, a jedini izlaz iz trajektne luke i dalje je jednotračna cesta.
Osim turista, grad pun i studenata
Ne privlači ovaj grad samo turiste. Na najboljem rangiranom hrvatskom sveučilištu, uz 18 tisuća domaćih, ispite polaže i šesto stranih studenata. Krilatica "S faksa na posao", barem kad su programeri u pitanju, ovdje je doslovna.
"Ako je uložija nešto svog slobodnog dodatnog vremena u razvoj sebe kao developera i IT stručnjaka, mislim da nema nikakvog problema za naći posao u branši. Tržište se oporavilo tako da opet raste, i plaća i potraga za developerima i sve ostalo što ide vezano za IT industriju", kazao je Antonio Perić, Locastic.
Uskoro najviši neboder u državi, od petnaest, dogurao je do dvadeset sedam katova. Investitorima se ide na ruku i mijenjanjem planova pred nove izbore.
"GUP bi trebao biti razvojni dokument, on u ovom trenutku nije razvojni dokument. Imamo unutra jedanaest gradskih projekata koji bi trebali biti okosnica razvoja grada, a od 2007. izveden je jedan i pol. Smatramo da su nužne tehničke izmjene, ovo što sad ide to nisu tehničke izmjene to su točkaste izmjene", smatra Daša Gazde, predsjednica Društva arhitekata Splita.
Pa očekuju da se prvo uskladi i prilagodi trenutačnim zakonima. Jer ovakav GUP i gradske službe čitaju na svoj način. Dokument jasno kaže - ovo je šetnica. Oni tvrde - možemo mega jahtama naplaćivati privezivanje.
Grad izgubio osam tisuća stanovnika
U manje od desetljeća Split je izgubio osam tisuća stanovnika. Visoka cijena stambenih kvadrata uzela je danak. Pa vladajući, uz dosta loših poteza koji su izazvali podsmijeh nacije, znaju povući i dobre poteze. Izjednačena je cijena gradskih i privatnih vrtića, a za svako treće i iduće dijete obitelji se isplaćuje 55 tisuća kuna.
Osamdeset milijuna kuna uloženo je u škole pa se u još samo dvije nastava odvija u tri smjene. Obnovljeni su vrtići, igrališta i sportski tereni. Visokim prirezom onima s najnižim mirovinama osigurana je mjesečna naknada, a misli se i na osobe s invaliditetom.
"Došlo je do nevjerojatnog poboljšanja, to je ono znate teško je reć da je to neki pomak to je apsolutni pomak. A ovo uvođenje liftova u javne institucije, to je mislim, nema se tu što reći, to je ogroman pomak", smatra fotograf Valentino Bilić Prcić.
Posljednje pripreme uoči otvaranja obnovljenog Hrvatskog doma. Nezavisna kultura o takvom tretmanu može samo sanjati, koliko god bila živahna i europski relevantna. Dobivaju minimalna sredstva.
"Manje od dva posto ukupnog budžeta za kulturu. Isto tako cijelo vrijeme vidimo kako u proračunu ili izvan proračuna se dodjeljuju sredstva mimo natječaja, nije jasno koje su to metode i na koji način grad Split odluči da neki projekt postaje najbitniji projekt", smatra Antonia Kuzmanić, ROOM 100/Festival neobičnih obitelji.
U Podmosorju čekaju na kanalizaciju
Zahvaljujući bizarnosti hrvatske lokalne samouprave vozimo se 35 kilometara da bismo opet došli u Split. U Slatinama svoj grad gledaju preko mora.
"Pa čujte, ja se osjećam Splićanin, ali Split nije zainteresiran za Čiovo. Vezan sam liječnicima i tako dalje. Vezana je i Čistoća za Split, a mora doći sve iz Splita za odvesti smeće koje se onda tu skuplja", navodi Arsen Popović, Slatine.
A u Podmosorju još čekaju kanalizaciju. I nisu jedini, bez priključka je još nekoliko stotina domaćinstava.
"Već trideset godina ona se počinje raditi na jesen, i tako te jeseni prolaze, mi odrastamo, već su generacije odrasle s tim obećanjima", kazao je Ivica Marin Gitara iz Žrnovnice. A brigama tu nije kraj. "Veliki dio mjesta ljeti nema uopće vode", dodaje.
Njihove probleme, kao i onaj sa zamućivanjem vode nakon svake obilnije kiše, upravo rješavaju europskim novcem. Iz istih sredstava obnovljen je vozni park javnog prijevoznika, a Splićani su postali nacionalni rekorderi po korištenju javnih bicikala.
Navijači prvi kad je potrebno pomoći
Problematični kakvi navijači često jesu, ali i prvi kad je pomoć potrebna. To je Torcida. Spremni gasiti požar, seliti bolnicu, inicirati promjenu zakona o sportu, pokrenuti proces kupnje dijela Hajduka.
Rezultatski, njihov klub daleko je od slavnih dana. No jednom kad i to sjedne na svoje mjesto kakva će to fešta biti.
Grad skrbi o svojim beskućnicima
Split već godinama skrbi i o svojim beskućnicima. Kako je to organizirano, u Dnevniku Nove TV kazala je gošća Đordana Barbarić iz Udruge "MoSt".
Kako je rekla, priča o beskućništvu i siromaštvu u Splitu je počela prije dvadeset godina.
"Briga i skrb o njima razvijala se polako i filigranski različitim aktivnostima i akcijama. Ljudi su u nekom trenutku prepoznali da i oni mogu biti dobročinitelji. Filantropija u Splitu živi kroz stoljeća i tomu smo svjedočili kroz našu povijesti ovog grada", rekla je Barbarić.
"U ovim vremenima je nekakva posebna osjetljivost kod ljudi za one o kojima mi skrbimo, a njihova je brojka sve veća", dodala je Barbarić.
Splićani već deset godina kuhaju za beskućnike, a socijalna samoposluga stalno je puna.
"Približili smo ljudima priču kako mogu doprinijeti na najbolji mogući način i učiniti s jednom večerom puno više. Nekome se možda čini da je to samo donijeti jedan topli obrok, ali zapravo je to stvaranje obiteljske atmosfere, stvaranje jednog privida doma i ponekad nam se čini da je ono najbolje što se dogodilo u svim ovim godinama - razbile su se brojne predrasude o korisnicima o kojima mi brinemo. Ljudi su prihvatili da postoje i takvi životi", objasnila je Barbarić.
Navodi da u Splitu voli apsolutno sve - energiju i sve što se nalazi oko nje. "Možda bih ponekad voljela promijeniti atmosferu beznađa i osjećaja da ništa ne valja. Sve što u udruzi radimo je bilo upravo to - pokazati da se i ovim teškim temama kojima se mi bavimo - siromaštvom i beskućništvom, može dati prilika optimizmu", zaključila je Barbarić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
