Rječnik je popis svih riječi nekog jezika i njihovih značenja.
Podrijetlo riječi pokazuje njihov postanak, odakle su im korijeni. Ponekad su riječi koje koristimo nasljeđe prošlih stoljeća, a ponekad novotvorenice koje nastaju da bi zadovoljile nove društvene potrebe. Dio riječi potječe iz samog jezika, ali mnoge su preuzete iz drugih jezika. Riječi se prema podrijetlu razvrstavaju u nekoliko kategorija. Standardne riječi čine temelj standardnog jezika i koristimo ih u formalnoj komunikaciji. S druge su strane dijalektne riječi koje potječu iz različitih dijalekata i nose specifične karakteristike određenih regija. Izvorne riječi potječu iz domaćega jezika i čine osnovu leksika određenog jezika, poput kuća, drvo, rijeka, ljubav. Posuđenice su riječi preuzete iz drugih jezika.
Posuđenice
Riječi koje smo tijekom povijesti posudili te – više ili manje – prilagodili našem jezičnom sustavu, također su dio našeg jezika. A znate li odakle su? Na primjer, žlica, baršun i hajduk stigle su iz mađarskog jezika. Hungarizmi su i soba, cikla, stol, roštilj, pa i palačinke. Ćevap i čekić nosimo iz turskog, kao i papuču, duhan, krevet, čarapu, pamuk, jastuk, kat, badem, kesten, naranču, limun, jogurt, pitu… Turcizmi su i neki napitci – kava, čaj i rakija. Balet i pasta dolaze iz talijanskog jezika. Talijanizmi su i banka, valuta, studio, mandolina. Čak i riječi poput majstor, tavan, vaga, šunka, šlag, šnita, celer, krafna, štrudla, tegla i šalter imaju strane korijene – njemačke. Te su riječi germanizmi. Moderni luksuzi kao što su šampanjac, hotel, parfem i bonton – posuđenice su iz francuskog (galicizmi) i pronašle su stalno mjesto u našem svakodnevnom govoru. Naravno, ne zaboravimo utjecaj engleskoga, koji je sve prisutniji u našem jeziku, pa učestalo koristimo brojne anglizme kao što su šoping, biznis, trend, brend, bend, updejtati, guglati, instalirati i brojne, brojne druge.
Mnoge su riječi potpuno usvojene i prilagođene (usvojenice), koriste se kao da su oduvijek bile dio našeg vokabulara. Više ni ne uočavamo njihovo strano podrijetlo jer se ne razlikuju od izvornih riječi: cipela, korov, čelik, telefon, baterija, sport… A neke su se riječi prilagodile samo djelomično (prilagođenice): kompjutor i printer, sako i džez. Tuđice su strane riječi koje nisu prilagođene našem jeziku i govornici prepoznaju njihovo strano podrijetlo, npr. pizza ili play off. Strane riječi u hrvatskom standardnom jeziku trebalo bi izbjegavati ili pisati nakošeno kako bi se istaknulo njihovo strano podrijetlo (paparazzo, celebrity). Ako strane riječi ne odudaraju od glasovnog sustava, ne pišu se ukošeno i smatraju se posuđenicama (dron).
Sake, sombrero, flamenko, sangrija, sirtaki, joga, kimono, tundra, samba, siesta itd. su egzotizmi, odnosno posuđene riječi koje označuju specifičnosti pojedinog naroda, a mogu označavati jela, pića, odjeću, građevine i sl. One se uvijek prihvaćaju kao posuđenice i ne treba ih zamjenjivati hrvatskim riječima.
Eponimi su također vrsta posuđenica, o njima smo pisali u jednom od prijašnjih Lektorskih dnevnika.
Internacionalizmi (europeizmi)
Pripadaju u posebnu kategoriju posuđenica, to su riječi koje su zajedničke većini europskih jezika, a većina ih potječe iz latinskog ili grčkog, npr. sistem, advokat, delegat, informacija, organizacija, institucija, eksperiment, televizija, akademija, biblioteka, definicija, patriotizam... Korijen riječi je isti iako se pišu drukčije: demokracija (grč. demos + kratos) – eng. democracy, njem. Demokratie, franc. démocratie, tal. democrazia. Internacionalizmi imaju drukčiji status od stranih riječi, ali ipak ne treba pretjerivati u njihovoj uporabi.
Naveli smo velik broj primjera kako bismo pokazali da je popis riječi koje su se udomaćile u našem jeziku zaista velik.
Hrvatski jezik lajkamo, ponekad možda i hejtamo, ali jedno je sigurno – posuđenice su njegov neizostavan dio koji ga čini zanimljivim te nam pokazuje da je jezik živa, dinamična tvorevina u kojoj se miješaju različiti utjecaji, od bake s juga, engleskog s interneta pa do latinskog iz školskih klupa.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
