Kao što je već najavljeno u naslovu, tema današnjega Lektorskog dnevnika su frazemi. Možda o njima već puno znate, ali nastavite čitati i provjerite otkrivamo li vam toplu vodu ili ste naučili nešto više.
Frazemi su ustaljeni izrazi, tj. ustaljene veze najmanje dviju punoznačnih riječi koje se u pismu i govoru upotrebljavaju kao cjelina. Njihovo značenje nije očito iz doslovnoga značenja pojedinačnih riječi, već imaju značenje kao sveza riječi. Imaju preneseno značenje.
Veza između sastavnica frazema je ustaljena, što znači da sastavnice ne mogu zamijeniti mjesta. Može se reći kašalj mačji i koplja lomiti, ali to više neće biti frazem. Također, unutar frazema nijedna se punoznačna riječ ne može izostaviti (npr. živjeti kao _ u loju, staviti _ na rep) jer se tada gubi smisao.
Njihova je funkcija i uporaba različita. Govornici ih često koriste da bi se izrazili figurativno, možda ublažili neku situaciju ili istaknuli neku emociju. Književnicima i novinarima pružaju mogućnost da napisanome dodaju dozu humora, ironije ili pak slojevitost i dubinu, a doprinose i boljem razumijevanju teksta. Možemo uočiti da su neizostavan dio svakodnevne komunikacije.
Jezikoslovna disciplina koja proučava takve ustaljene veze riječi u jeziku, tj. frazeme, naziva se frazeologija.
Postoje frazemi suprotnoga značenja koji se nazivaju frazemski antonimi (crna ovca i bijela vrana; smijati se kao lud i plakati kao kišna godina; biti miran kao bubica i imati crve u stražnjici). Valja napomenuti da se navedena dva frazema (crna ovca i bijela vrana) temelje na oksimoronu, o kojem ste mogli čitati u jednom od prijašnjih tekstova.
Frazemi istoga značenja nazivaju se frazemski sinonimi (npr. grobna tišina i mrtva tišina; tanak kao prut, mršav kao čačkalica i mršav kao kostur; velika zvjerka i krupna riba).
Frazemi mogu biti čitave rečenice, a mogu biti samo dijelovi rečenice, tj. frazemske rečenice (Tiha voda brege dere. Trla baba lan da joj prođe dan.) ili frazemske sintagme (krokodilske suze, lak kao pero, medvjeđa usluga).
Frazemske jednoznačnice su frazemi koji imaju samo jedno značenje (npr. kiksati na startu), a frazemske višeznačnice su frazemi koji imaju više značenja (npr. omastiti brk može značiti „dobro se najesti“ i „dobro se okoristiti“).
Neki se frazemi mogu razlikovati u samo jednoj sastavnici. Takvi se frazemi nazivaju frazemske inačice ili varijante (slatka kao med, slatka kao šećer; dobar kao kruh i dobar kao anđeo).
Frazemi u kojima se umjesto punoznačnice pojavljuju riječi bez značenja nazivaju se frazemske sraslice (li-la, tip-top, cakum-pakum, ho-ruk).
Frazemi se prema vrsti riječi dijele na imenične (Ahilova peta, zub vremena), pridjevne (dobar kao kruh, mudar kao sova), glagolske (mlatiti praznu slamu, ubaciti u kljun) i priložne (od jutra do sutra, uzduž i poprijeko, za vijeke vjekova).
Frazeme možemo razvrstati i prema podrijetlu, i to u nekoliko kategorija. Primjerice:
biblijski (Judin poljubac, nevjerni Toma, prati ruke od nekoga, od Adama i Eve), književni (borba s vjetrenjačama, posljednji Mohikanac, biti ili ne biti, u očekivanju Godota), nacionalni (ispravljati krivu Drinu, mirna Bosna), antički (Sizifov posao, Pandorina kutija, Damoklov mač, trojanski konj, gordijski čvor), frazemi vezani za različita područja ljudske djelatnosti – sport, matematiku, kemiju, hrvatski jezik, glazbu, povijest itd. (dati crveni karton, proći ciljnu ravninu, na prvu loptu, greška u koracima, zbrojiti dva i dva, zadnji atom snage, biti prva violina, od Marije Terezije).
Osim prevedenih (time is money ili vrijeme je novac, dolce vita ili slatki život), u našoj su komunikaciji prisutni i neprevedeni frazemi (fair play, fifty-fifty, c'est la vie, par excellence, tabula rasa, ad hoc, status quo, pro forma).
U našem su jeziku frazemi duboko ukorijenjeni. Oni su njegov zanimljiv, važan i neizostavan dio koji jezik obogaćuje, a nama omogućuje da se izrazimo na duhovit i slikovit način. Pružaju nam ključ za razumijevanje jezika, ali i vlastite kulture i zajednice.
Je li ovaj tekst bio pun pogodak ili hitac u prazno na vama je da prosudite.
Nek vam jezične nedoumice više ne budu Ahilova peta već mačji kašalj i zato nastavite čitati naš Lektorski dnevnik svakoga tjedna!
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
U ŠpanjolskojOtvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
-
sramotan incidentMuškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on
