Suci ne prilaze puški jer većina tvrtki radi sa strašću

Započnimo jednim jednostavnim pitanjem. Koja je od navedenih rečenica ispravna?

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

a) Sezona krȕšākā još traje, pa smo naručili nekoliko pòšiljākā.
b) Sezona krȗškā još traje, pa smo naručili nekoliko pòšīljkā.
c) Sezona krȕškī još traje, pa smo naručili nekoliko pòšīljkī.

To je ipak bilo trik-pitanje jer su zapravo sve tri rečenice točne, odnosno sva su tri oblika genitiva množine imenica kruška i pošiljka ispravno napisana, uključujući naglaske, na koje treba paziti pri izgovoru.

Naime, u hrvatskome jeziku neke riječi imaju dva ili tri različita, ali pravilna oblika u istim gramatičkim kategorijama. Takvi se oblici nazivaju dubletnima odnosno tripletnima. Doduše, nisu svi oblici "jednako ispravni", odnosno uvijek postoji preporuka koji je bolje upotrebljavati, bilo to zbog učestalosti, jednostavnosti ili stilske obilježenosti.

Uz navedene imenice, u genitivu množine više oblika imaju i breskva (bresaka/breskva/breskvi), puška (pušaka/puška/puški), kocka (kocaka/kocka/kocki), pripovijetka (pripovijedaka/pripovijetki), tvrtka (tvrtka/tvrtki) i druge. Premda nećete pogriješiti ni s jednim od tih oblika, prema poretku kojim su navedeni u Školskom rječniku hrvatskog jezika možete vidjeti kojemu se daje prednost.

Mnoge od njih pak imaju dubletne oblike i u dativu i lokativu, pa tako možemo reći da smo našli crva i u kruški i u krušci, da ne prilazimo ni puški ni pušci ili da smo nešto pročitali i u pripovijetki i u pripovijetci.

Riječi ili riječju

Ali to nije sve! Još jedan padež skriva dubletne oblike, a to je instrumental. Na vama je hoćete li rajčicu začiniti soli ili solju, svirati sa strasti ili strašću te gledati koga sa zavisti ili zavišću, a možete i svaku od tih imenica zamijeniti nekom drugom riječi ili riječju.

Odmaknemo li se od padeža i prijeđemo na kategoriju broja, dolazimo do pitanja kratke i duge množine imenica. Neke jednosložne imenice, npr. duh ili san, mogu imati i dugu i kratku množinu, no kraći oblici stilski su obilježeni. Također, imenice kao što su palac ili slučaj mogu imati oba oblika množine, a upotrebljavaju se u jednakoj mjeri. Više o tome pisali smo ovdje.

Postoji još nekoliko imenica koje izazivaju dvojbe, zbog kojih ni svi pravopisi nisu složni. Riječ je o ispadanju suglasnika u imenicama muškoga roda koje završavaju na -dak, -tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojan, npr. dodatak, predak, sudac, svetac, trenutak. U izgovoru zbog lakšeg izgovora suglasnici t i d ispadaju, ali u pismu to se ne bilježi uvijek. Prema Pravopisu Instituta za hrvatski jezik, preporuka je da se t i d uvijek zapisuju zbog načela dosljednosti, no nećete pogriješiti ni napišete li dodaci, preci, suci, sveci ili trenuci.

Kao što vidite, u jeziku nije sve crno-bijelo, ima i situacija kada je dopušteno više opcija. Ipak je on živ i neprestano se mijenja. No ako se nađete u nedoumici, uvijek možete zaviriti u pravopise, rječnike, savjetnike ili pak naše tekstove. 

Pročitajte i ovo Imamo i rješenja Developeri i gejmeri u problemu: Provjerite kome još AI zadaje glavobolju

Pročitajte i ovo UČENJE JEZIKA KOJI VEĆ DOBRO ZNAMO Hrvatski standardni jezik – više od pravopisa i gramatike