Prosječna cijena četvornog metra stana u Hrvatskoj kreće se od 1800 do 2000 eura, a stručnjaci procjenjuju da će te cijene još rasti tri do četiri godine, piše Vjesnik.
Pročitajte i ovo
To se očekuje jer je na tržištu već dulje prisutan manjak stanova, a potražnja za njima je konstantno visoka. No, uz neizbježan zakon ponude i potražnje, za visoke cijene stambenih kvadrata odgovorna su i nerealna očekivanja prodavatelja stanova.
Smatra se da su kvadrati precijenjeni i do 25 posto, tako da njihove cijene uvelike premašuju platežne sposobnosti građana. Otvaranje relativno povoljnih kreditnih linija rezultiralo je činjenicom da većina građana danas stan kupuje putem stambenog kredita banke, ali uz ograničene kreditne sposobnosti.
Naime, oko 90 posto zahtjeva za kupnju stana vezano je za one do 100.000 eura, dok je gornja granica podnošljivosti 1000 eura mjesečno za stambeni kredit. Iako se prosječne cijene kvadratnog metra stana u Hrvatskoj na prvi pogled ne čine visoke u usporedbi s drugim europskim metropolama, uzmemo li u obzir da je naša prosječna plaća oko 4600 kuna, jasno je da je riječ o previsokim cijenama.
CIJENE KVADRATA U EUROPI ● Ljubljana - 2000 do 5000 eura ● Beograd - 700 do 3000 eura ● Budimpešta - oko 1000 eura ● London - 5400 do 10000 eura ● Pariz - 5350 do 10000 eura ● Stockholm - 3000 do 4000 eura O precijenjenosti stanova najbolje govori podatak da je odnos prosječne plaće i kvadrata stana u Hrvatskoj 1:3,5. U zapadnim je zemljama primjerice taj odnos 1:1 do najviše 1:1,5, dok je u nekim istočnim 1:5, pa čak i više.
Naš istaknuti stručnjak s područja stanovanja prof. Gojko Bežovan već dulje upozorava da cijene stanova mora prestati diktirati tržište te da Hrvatska hitno mora definirati svoju stambenu politiku.
U zapadnoeuropskim zemljama, ističe on, već je odavno napušten koncept prema kojem cijenu stana određuje isključivo odnos ponude i potražnje. Naime, presudnu riječ na tom području ima država. Što se Hrvatske tiče, napuštanjem socijalističkog sustava i nestajanjem instituta stanarskog prava, kroz otkup bivših društvenih stanova prodano je čak 24 posto stambenog fonda.
Apsurdno je da su ti stanovi prodani za 10 posto njihove tržišne vrijednosti, a potom su ih njihovi vlasnici mogli bez ikakvih ograničenja preprodati po tržišnim cijenama, a to čine još i danas. Država je tako izgubila golem novac, a dio ljudi doveden je u neravnopravan položaj jer su u bivši stambeni fond izdvajali jednako svi zaposleni.
Stručnjaci upozoravaju da bi Hrvatska, uz ostalo, trebala i poreznom politikom značajnije utjecati na stambeno tržište. Primjerice u Zagrebu, u kojem nedostaje oko 50.000 stanova, čak je 13 posto stambenog fonda nenastanjeno. Stoga prof. Bežovan zaključuje da bi to trebalo oporezovati, kao što je to učinila Mađarska, u kojoj je porez postao pouzdan regulator stambenog tržišta, piše Vjesnik.
