Više od 20.000 potpisa na peticiji potpore Jokiću; u srijedu u Zagrebu prosvjed podrške

Online peticija pokrenuta je u srijedu, nakon što su čelnici stručne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme zbog političkih pritisaka dali neopozive ostavke, te je tog dana prikupila više od devet tisuća potpisa.

Pročitajte i ovo traže ostavke Pokrenuta peticija zbog problematičnog učenika: "Nastave nema dok god se svi naši zahtjevi ne ispune..." Podijeljenja mišljenja Boris Jokić: "Ovo što se sad radi ima malo veze s cjelovitom kurikularnom reformom"

Kurikularna reforma jedna je od prvih i najvažnijih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj radi velik broj stručnjaka i radnih skupina. U ovome je ključan doprinos učitelja, nastavnika, odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova.

Više od 20.000 potpisa prikupila je dosad internetska peticija podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi obrazovanja, a Facebook inicijativa "Hrvatska može bolje" i Sindikat hrvatskih učitelja za srijedu najavljuju u Zagrebu prosvjed podrške čelnicima stručne radne skupine za provedbu reforme koji su, kako su objavili, zbog političkih pritisaka dali neopozive ostavke.

Iz sata u sat raste broj potpisnika peticije u čijem se obrazloženju navodi da se osjećaju dužni reagirati na ležernost kojom je Saborski odbor za znanost i obrazovanje ugrozio napore najboljih i najvrjednijih hrvatskih stručnjaka za obrazovanje. broj potpisnika raste iz sata u sat.

'Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes'

Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja poslalo je medijima priopćenje u vezi ostavke članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme kao i problema u provođenju ukupne Strategije.

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

'Sa žaljenjem smo prihvatili odluku članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme kojom od ministra Šustara traže svoje razrješenje. Nametanje novih članova Ekspertnoj radnoj skupini, po netransparentnim kriterijima i protivno proceduri propisanoj Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a koju je usvojio Hrvatski sabor, moglo je kao posljedicu imati samo časno i principijelno odustajanje dr. Borisa Jokića i njegovog tima od daljnjeg rada na organizaciji i vođenju kurikularne reforme.

Time se, međutim, ne dovodi u pitanje samo uvođenje novih kurikuluma u naš obrazovni sustav, nego se dovodi u pitanje ostvarivanje cjelovite Strategije.

Kurikularna reforma jedan je od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije tijesno vezan uz ostalih sedam ciljeva koji međusobno čine nerazdvojivu cjelinu: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova; Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja; Podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja; Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama; Razviti cjelovit sustav podrške učenicima; Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova i Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Bez ostvarivanja ostalih ciljeva Strategije, kurikularna se reforma ne može učinkovito provoditi, a bez valjane kurikularne reforme ostali ciljevi Strategije nemaju smisla.
Nažalost, u ostvarivanju ostalih ciljeva izostala je bilo kakva podrška od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta.

Valja naglasiti da je većina članova Ekspertne skupine za pripremu kurikularne reforme na čelu s Borisom Jokićem, od početka sudjelovala u izradi same Strategije i da je njihov angažman logičan i potreban za provedbu ove reforme, ali i ostalih ciljeva Strategije.

S druge strane, Strategija je naišla na odjek u mnogim školama, udrugama, na veleučilištima, pojedinim fakultetima i institutima i provodi se na mnogim mjestima u Hrvatskoj, iako se o tome ne izvještava sustavno. Iz izvještaja koje smo prikupili razvidno je da je u promatranom razdoblju započela provedba 122 mjere predviđene Strategijom i to iz svih njezinih segmenata.

Strategija je dobila i potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, iako istupi pojedinaca nastoje stvoriti suprotni dojam. Potporu Strategiji dali su Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Predstavnici izdavača znanstvene i stručne literature kao i predstavnici ustanova u sustavu obrazovanja odraslih izradili su 'podstrategije' za područja svojeg djelovanja. Hrvatska zaklada za znanost uskladila je svoje djelovanje sa Strategijom, a isto su učinila i Nacionalna vijeća za odgoj i obrazovanje, odnosno za ljudske resurse.

Važno je naglasiti kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavlja jedan od preduvjeta i temelja 'Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali' (ESF), odnosno njegovog tematskog cilja 'Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje'.

Za taj su cilj trenutno planirane aktivnosti u ukupnoj vrijednosti 511 milijuna eura kroz ovo programsko razdoblje. Posebno stručno povjerenstvo je u svojem planiranju uzelo u obzir potrebu povezivanja investicijskih prioriteta i specifičnih ciljeva Operativnih programa te ciljeva i mjera Strategije. Nažalost, s pripremom projekata se kasni, pa Hrvatska u ovoj godini neće biti u mogućnosti povući najveći dio raspoloživih sredstava. Do kašnjenja dolazi i zbog očite neefikasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Umjesto da se vrši pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma, odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. O tome ovisi budućnost naše djece i budućnost Hrvatske. Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes.'

Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr