Ovo su najzastupljeniji zločini protiv prirode u Hrvatskoj

Na Mediteranu u velikom broju stradavaju ptice zbog lovnog turizma i trgovine, trofejnog lova, držanja u zatočeništvu ili lova radi sporta i rekreacije, stoji u izvještaju WWF-a.

Pročitajte i ovo USTRIJELJEN U GLAVU Tajnik Hrvatskog lovačkog saveza nakon tragedije u kojoj je ustrijeljen lovac: "Neki kupuju diplome lovca, svjedoci smo da se doslovno šalju poštom" VEČERAS U PROVJERENOM Tko je kriv za smrt čovjeka koji se borio protiv riječnog krivolova: ''Bol je takva da je teško naći riječi, ali zbog institucija koje ne rade svoj posao još je veća''

U Hrvatskoj to je često češljugar, ptica pjevica koja se prodaje u sjevernu Italiju i na Maltu, gdje se smatra delikatesom. Uz ptice, zbog krivolova stradavaju i velike zvijeri poput vuka, medvjeda i risa, koji se često love kao trofeji ili stradaju zbog sukoba s ljudima.

"Naša zemlja može se pohvaliti znatnim brojem endemskih vrsta. Također, imamo i oko tri tisuće ugroženih vrsta, kojima prijete različite nezakonite aktivnosti stoga nam je potreban organizirani pristup suzbijanju zločina protiv prirode na nacionalnoj razini“, poručila je Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije.

Krivolov, trovanje, nezakonita trgovina

Uz krivolov, veliku prijetnju zaštićenim vrstama predstavljaju i trovanje i nezakonita trgovina. Trovanje najčešće pogađa ptice grabljivice koje stradaju nakon što pojedu otrovanu lešinu postavljenu kao mamac za velike zvijeri. Najčešće žrtve su suri orao i bjeloglavi sup, a upravo je trovanje glavni uzrok smrtnosti supova u Hrvatskoj, upozorava WWF.

Nezakonita trgovina i krijumčarenje predstavljaju prijetnju pticama pjevicama poput češljugara, kopnenim kornjačama te morskim vrstama poput periski, prstaca i trpova, koji se smatraju delicijom na azijskom tržištu.

"Nedavno je medijski prostor zauzeo slučaj nezakonitog vađenja trpova iz Jadrana. Na svu sreću, počinitelji su otkriveni, ali to ne bude uvijek tako. Velik broj slučajeva prođe neotkriveno i ispod radara'', dodala je Malić-Limari.

Neprocjenjiva šteta za bioraznolikost

Zločini protiv prirode četvrta su najunosnija grana organiziranog kriminala na svijetu, odmah nakon trgovine ljudima, drogom i oružjem.

Troškovi zločina protiv okoliša i prirode iznose do 258 milijardi dolara godišnje, a uzrokuju neprocjenjivu štetu planetu Zemlji, značajno smanjuju bioraznolikost i dovode do potpunog istrebljenja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Pročitajte i ovo UŽIVANJE UZ DOZU OPREZA Objavljena karta rasprostranjenosti meduza: Ne približavajte im se i izbjegavajte dodir!

Pročitajte i ovo WOW Bliski susreti divovske vrste: Susreli se s grdosijama koje oduzimaju dah

S obzirom na to da se zločini protiv prirode shvaćaju ozbiljno na globalnoj i europskoj razini, nastalo je nekoliko inicijativa na razini EU kojima se želi poboljšati njihovo suzbijanje, uspostaviti bolja koordinacija i suradnja nadležnih tijela te osvijestiti javnost o stvarnom utjecaju takvih zločina na prirodu.