Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na putu za boljim poslom zadnjih par godina više nisu dovoljni životopisi, preporuke, portfolia, svakakva testiranja, intervjui i provjere kod bivših poslodavaca.


Sada vas uza sve to sve češće čekaju i konkretni zadaci u kojima tvrtkama dajete svoje najbolje ideje. Naravno, besplatno!

Vezani članci Slika nije dostupna Google upozorava: Ovo su LOŠE lozinke! Slika nije dostupna Pet kontroverznih ideja koje su više-manje riješile probleme

Obrazovani ste i s nekoliko godina iskustva te se prijavite na natječaj za posao u primjerice nekoj marketinškoj agenciji ili tvrtki koja traži zaposlenika u Odjelu marketinga. Proučite dobro agenciju/tvrtku i napišete kvalitetnu molbu jer doista želite taj posao. Uz to, naravno, pošaljete svoj životopis u kojem se vidi na kojim ste projektima do sada radili, koje su vam kvalifikacije i vještine. I eto, obavijeste vas da ste ušli u drugi krug i pošalju vam zadatak. Točnije, dobijete nekoliko zadataka gdje su oni, kako kažu, nasumično odabrali tvrtke za koje morate napisati kako bi ih vi primjerice oglašavali na društvenim mrežama, kako biste osmislili marketinške kampanje itd. Slučajno ili ne, oni rade za te ‘nasumično odabrane’ tvrtke.

Zadaci u kojima dajete svoje najbolje ideje

U zadatku naravno piše da se vaše ideje ‘neće koristiti’ već da su tu u svrhu provjere vaših vještina. Ako odmah ne dobijete zadatak, možda vas pozovu u tvrtku na razgovor pa vas nakon njega obavijeste da idete u treći krug, a to znači - rješavanje konkretnih zadataka: ‘Napravite nam marketinšku strategiju za to i to…’, budite kreativni i naravno, ‘vaše ideje nećemo iskoristiti’ jer samo ‘želimo provjeriti koliko ste sposobni, snalažljivi i kreativni……’. I ako dobijete posao vašoj sreći nema kraja. I ne razmišljate da vaša nova tvrtka ‘na lageru’ ima još hrpu ideja od još 10, 20 osoba koje su, baš kao i vi, dali svoje najbolje ideje jer su željeli taj posao.

E sad, da li riskirati i na ovakvim zadacima dati najbolje od sebe ili pak ne? ‘Na kraju jedino što ostaje otvoreno je da li treba na natječaju ponuditi baš sve što znaš, ali neke druge zaštite nema, jer samim pristupanjem obično se prihvaćaju svi uvjeti natječaja’, kaže nam jedna pravnica s dugogodišnjim iskustvom baš u Radnom pravu. ‘Testiranje radnika je uobičajeno jer kako ćeš nekog zaposliti ako ne vidiš što zna. Uobičajeno da na natječajima ima jedna rečenica koja kaže: ‘Zadržavamo sva prava nad svim materijalima, upitnicima itd.’, nešto u tom smislu gdje se onaj tko objavi natječaj zaštiti’, dodaje pravnica.

Da tvrtke često koriste praktične zadatke u selekcijske svrhe potvrđuje direktor tvrtke Selectio Kadrovi Aleksandar Zemunić. 'Nema pravila za koje pozicije se takvi zadaci daju, počevši od računovođa, pa sve do direktora npr. marketinga ili financija. Primjerice, za pozicije u marketingu se traži ocjena trenutnih marketinških kampanja, prijedlog marketing plana, prijedlog komunikacijskog plana za kriznu situaciju i slično. Na temelju rezultata poslodavac zaključuje o tome koliko je osoba iskusna u sličnim situacijama, na koji način razmišlja ili koliko brzo reagira', kaže Zemunić.

>> 'Savjetnica u HZZ-u me pitala imam li vezu za posao'

S druge strane, oni koji su u potrazi za poslom se pitaju: čemu onda moj životopis, kvalitetna molba, eventualni portfolio prijašnjih radova ili popis projekata i kampanja na kojima sam radio, psihologijska testiranja, strukturirani intervjui....Čemu profili na društvenim mrežama i blogovi gdje se može vidjeti šira slika o meni, čemu provjere kod prijašnjih poslodavaca i pisma preporuke, ako se na kraju još moraju na natječajima davati ideje?

Ideje nisu zaštićene

A 'ideja' kao ideja nije zaštićena Zakonom o autorskim pravima i srodnim pravima. Naime, teško je dokazati jesu li neki Alen, Tanja i Marko imali identičnu ideju ili ne. Dakle, ideje nisu predmetom zaštite. A tvrtkama su itekako dobrodošle i dragocjene. ‘Autorsko pravo štiti izražaj ideje, što znači autorsko djelo, a ideje, koncepti, metode nisu predmet zaštite autorskog prava, one su slobodne’, kažu i u Ministarstvu rada.

Kako primjetiti nepravilnosti?

‘Problem bi bio ako neka tvrtka organizira nekoliko natječaja godišnje, a ne zaposli nikoga. Tada bi se moglo govoriti o prevari, ali to opet nema veze s pojedincem koji je sudjelovao na natječaju’, kaže nam pravnica. Upravo takav primjer dala nam je osoba, čiji su podaci poznati redakciji, koja je prošle godine sudjelovala na testiranju jedne Agencija za marketing i izdavaštvo iz Zadra, za poziciju grafičkog dizajnera. 'Testiranje je bilo u radno vrijeme od oko 9 do 15 sati. Trebali smo izraditi naslovnu stranicu i prve dvije stranice kataloga za jedan proizvod, osmisliti oglas za novine i osmisliti rebrandiranje tvrtke...Na kraju, od nas koji smo bili na testiranju, nije nitko zaposlen već su naknadno zaposlili sasvim drugu osobu', kaže naš sugovornik. 

Evo što kažu u Ministarstvu rada...

Ministarstvo rada smo pitali koja su prava osoba nakon što se prijave na natječaj. Primjerice, trebaju li dobiti konkretan odgovor zašto nisu primljeni i imaju li zakonsko pravo zatražiti informaciju tko je dobio posao. 'Poslodavci koji objavljuju natječaje na Hrvatskom zavodu za zapošljavanju sami kreiraju uvjete radnog mjesta i načine javljanja na slobodna radna mjesta. Ne postoji zakonska regulativa koja nalaže poslodavcima u privatnom vlasništvu obavezu dostave povratne informacije o primljenim kandidatima ili razlozima ne primanja. Sve potencijalne kandidate koji su kreirali poslovnu ideju uputili bismo na Državni zavod za intelektualno vlasništvo', odgovaraju u Ministarstvu.

U vremenu kada Hrvatska ima 332.622 nezaposlenu osobu, nekoliko tisuća više nego prošle godine, većina se itekako trudi kada su u pitanju natječaji za posao. Po nekoliko krugova za posao, testiranja, rješavanje zadataka i besplatno davanje ideja, svi su spremni na sve u nadi za dobivanjem posla. Preostaje jedino odmah vidjeti kakva je tvrtka koja nudi posao i kakva je njezina poslovna komunikacija i kultura, koliko često ima oglase, ima li natječaj pravila, na formu vidjeti iskustva ostalih, raspitati se kod prijatelja i poznanika. I onda držati fige da vam se trud, potrošeno vrijeme i ideje isplate.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.