U socijalnoj skrbi objasnili su taj potez 'običajnim pravom' - nimalo neobičnim u romskoj kulturi. Takav čin, još jednom je podcrtao, problematičnu integraciju Roma u društvo.
Malo umrljano dječje lice na prozoru vašeg automobila koje traži kunu. Poznato? Nelagodno vam je? Smeta vam? Ili ste potpuno ravnodušni?! Već svima poznat prizor, primjerice na uglu Vukovarske i Heinzlove ulice u Zagrebu.
Na gradskom raskrižju poznatom po 'malim prosjacima', ekipa Provjerenog upoznala je 3 djevojčice u dobi od 7 do 14 godina. Zašto su tamo? Tko ih je doveo? Nepovjerljive, u prvi mah su pobjegle, ipak znatiželja je prevladala, pa su se vratile bojažljivo zapitkujući jesam li socijalna radnica.
Ne idu u školu. Zato se boje. Njihovi roditelji krše zakon Republike Hrvatske, kao i njihovo dječje pravo na školovanje i obrazovanje.
Naša ekipa posjetila je i naselje Caprag pokraj Siska, gdje živi oko 1.500 Roma. Jedna od njih je i Marina. Ima 22 godine i troje djece, i ona i starija sestra udale su se sa 16. Ništa neobično unutar romske zajednice.
'Nije nas mama natjerala, još ona nije dala da se udamo! Ja sam sebi našla dečka, i htjela sam se udati, ona nije ni dala, i tako sam se svađala s njom', kaže Marina uz smijeh, ipak, priznajući i žaljenje što je zbog udaje napustila školu nakon samo četiri razreda.
Marina je težim putem shvatila da bi joj život možda izgledao drugačije da je umjesto braka odabrala školu.
Većina djece u sisačkom naselju Caprag ide u školu. Ipak, nerijetko odustaju prije kraja osnovne. Teško prate nastavu na hrvatskom koji je većini potpuno strani jezik.
Škola je zakonska obveza i Romi, koji dobiju osnovne statusne dokumente, poput domovnice, djecu školuju. No, zanemaruje se da trajna potpora, često nepismenih roditelja, izostaje.
'U jednom nedostatku motivacije, oni napuštaju školovanje. To je sad slučaj s Romima, međutim prije stotinjak dvjesto godina to je bio slučaj sa seoskom populacijom djece u Hrvatskoj koja bi jednostavno napuštala školu nakon neke godine obrazovanja', objašnjava Jagoda Novak iz Centra za ljudska prava, dodajući da društvo mora biti senzibilnije na romske probleme.
Snimku malenih prosjakinja s raskršća novinari su pokazali dječjoj pravobraniteljici.
'Apsolutno, ako su ih roditelji poslali, onda su roditelji prvi krivi, ako ih je poslao netko tko ih organizira, što nažalost, postoje i takve informacije da ih netko organzira, onda je uz roditelja kriv i taj. Institucije popuštaju ukoliko kontrolom na ulicama i prolaskom vide djecu, a ne reagiraju. Tu mislim na policiju, mislim na centar za socijalnu skrbi', tvrdi Mila Jelavić.
Osim pravobraniteljice logična adresa bio je i Ured za socijalnu skrb Peščenica, na čijem području i jest najpoznatiji zagrebački punkt malih prosjaka. Socijalna radnica nije željela izaći pred kameru, već nas je preusmjerila na Ured za socijalnu skrb centar, gdje su nam objasnili da je trenutno situacija mnogo bolja nego što je bila, primjerice prije desetak godina.
'Ipak, socijalni radnici ne mogu izlaziti na cestu', kaže ravnateljica Marija Knezović, i unutar ustanova su zatrpani s ogromnom količinom posla, objašnjava.
U Hrvatskoj sluzbeno postoji oko 10 000 Roma, iako se procjenjuje da ih je i dva do tri puta više.
'Predrasude postoje. Kao prvo, mi jako malo poznajemo Rome. Dakle, evo da pitate prosječnog građanina Hrvatske kojim jezicima Romi govore, u kojim naseljima oni žive, koji su dubinski razlozi tog drugačijeg položaja u društvu, mislim da bi vam rijetko tko odgovorio', kaže Jagoda Novak.
Iako Hrvatska ima nacionalnu strategiju za integraciju Roma u društvo, ona čini se funkcionira još uvijek samo papirnato.
Stav - 'eto, oni su takvi', omogućava Romima poštivanje tradicije, koja je u sukobu sa zakonom. Od dječjeg prosjačenja, maloljetnih brakova, pa čak i prodaje vlastitog djeteta.
'To je svakako zatvaranje očiju pred problemom, stavljanje stvari pod tepih, pripisivanje - to je dio njihove tradicionalne kulture, a zapravo time da, krši se zakon. Naravno, riješenje nije jednoznačno, stavljanje djece u institucije i oduzimanje od roditelja, znamo ne riješava često problem, dakle tu je potreban dugotrajan rad i multidisciplinaran pristup ovakvom problemu', dodaje Jagoda Novak, zaključujući kako bi uz malo sluha, situacija za 5-6 godina mogla biti puno bolja.
U našem Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi ne postoji evidencija koliko je podnešeno prijava protiv romskih roditelja koji su dozvolili da djeca ne idu u školu ili su je napustila. Nomadi, koji lutaju svijetom u potrazi za domovinom, koju nemaju. Posljednjih 100-njak godina Romi sve rijeđe lutaju Europom. U većini zemalja su nepoželjan problem, koji se teško riješava. Francuski predsjednik pribjegao je rigoroznim mjerama protjeravši ih iz Francuske. To je svakako lakše nego uklopiti ih u društvo. No, protivno je svim načelima demokracije, tolerancije i humanosti.
Više pogledajte na stranicama magazina Provjereno.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
