Novac, ilustracija (Foto: Dubravka Petric/PIXSELL)
Novac, ilustracija (Foto: Dubravka Petric/PIXSELL)

U ovogodišnjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstvom svijeta, odnosno poboljšala je svoju poziciju za pet mjesta. Najkonkurentnija zemlja prema tom izvještaju jest Singapur.


Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate ''Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.", u kojem se Hrvatska nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstvom svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, što je najveći pomak u regiji koji je neka zemlja napravila.

Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99 % svjetskog BDP-a i 94 % svjetske populacije te rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o statističkim pokazateljima

Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Metodologija također mjeri i udaljenost zemlje od ''idealnog stanja" ocjenom od 0 do 100, a u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9, što znači da smo za 38,1 udaljeni od idealnog stanja (ocjena 100).

Četvrta industrijska revolucija

Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na četvrtu industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme.

U Hrvatskoj je osobito zabrinjavajuć pad izvoza i proizvodnje (Foto: Dnevnik.hr) Analiza Mislava Bage: "Ako EU uđe u recesiju, to će se osjetiti i u Hrvatskoj. Doznajte tko bi mogao biti prvi na udaru"

Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključni čimbenik njihova uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.

Briga o okolišu i održivi rast

Ovogodišnje izvješće posebnu pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.

Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska.

Najveći skok Hrvatske u stupu makroekonomske stabilnosti

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje smo na 43. mjestu, što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Također smo u odnosu na prošlu godinu bolje rangirani u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).

Novac/Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) Državni zavod za statistiku: Usporen rast BDP-a u drugom tromjesečju

''Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU-a rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira te tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Hrvatska pada u stupu institucija

U odnosu na prošlu godinu bilježimo pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamike (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti inflaciju (1.), visok stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (13.), prava radnika (14.) i dr.

Kao i prošlih godina, najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenju vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženju kvalificirane radne snage (137.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (136.) i dr.

Izvješće pokazuje da ukidanjem administrativnih procedura, stvaranja ozračja pravne sigurnosti te smanjenja davanja poduzetnika vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosustava politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja kako bi se razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava osnažila tehnološka spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga.

Glavne poruke Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019. su:

• povećanje konkurentnosti iznimno je važno kako bi se poboljšao životni standard
• globalne ekonomije nisu spremne na budući pad produktivnosti
• donositelji politika moraju se osim monetarne politike okrenuti drugim politikama koje povećavaju ulaganja i poticaje za oživljavanje rasta produktivnosti
• pronalaženje ravnoteže između tehnološke integracije i ulaganja u ljudski kapital bit će presudno za povećanje produktivnosti.