Hrvatsko gospodarstvo znatno je usporilo rast u odnosu na prethodni kvartal. Iz Vlade tvrde da je to bilo očekivano, no možemo li očekivati i novu recesiju, obzirom da su Njemačka i Italija na pragu iste?

Galerija


Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu prvu procjenu tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje ove godine. Prema prvim rezultatima, hrvatsko je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rasle su bruto investicije, potrošnja kućanstava te djelatnosti trgovine, no sve u smanjenom obimu. Najmanje je rasla prerađivačka industrija, a pali su izvoz i proizvodnja.

Zdravko Marić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Zdravko Marić o rastu BDP-a: ''Fokus trebamo staviti na uvoznu ovisnost kako bi ona bila što manja''

Novac/Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) Državni zavod za statistiku: Usporen rast BDP-a u drugom tromjesečju

Za Hrvatsku je tim veća opasnost jer su u recesiji ili na pragu recesije Njemačka i Italija, koje su pokretač i hrvatskog gospodarstva.

Zaustavljamo se u drugom kvartalu na 2,4 %. Sve zemlje EU umanjile su očekivanja svog gospodarskog rasta. Jedino je kod Hrvatske predviđen veći rast. No i ovih 2,4 % treba zadovoljiti Banske dvore i hrvatske gospodarstvenike uz jedan ''ali''.

Hrvatska svoje gospodarstvo temelji na rastu osobne potrošnje, investicijama koje se financiraju iz europskih fondova. Veliki problem hrvatskog gospodarstva je izvoz koji stagnira prema onim zemljama koje traže kvalitetne hrvatske proizvode. Što više izvozimo, dobivamo više eura, kuna je onda stabilna. Ovako smo u problemu. Još jedan faktor je prerađivačka industrija i općenito industrijska proizvodnja koja je ove godine gotovo u crvenom.

Hrvatski gospodarski rast o 2,4 % je dobar, ali kada pogledate Mađarsku 5%, Rumunjski 4, 6%, možemo se zabrinuti.

Hrvatsku treba zabrinuti i Njemački rast koji je smanjen za 0,4%, a Italija je praktički u recesiji. Dva gospodarstva o kojima najviše ovisimo. 40% svih proizvod praktički su pred recesijom, što znači da je Hrvatska sljedeća ili zemlja koja bi mogla osjetiti te posljedice.

Mnogi predviđaju da će recesija biti, ali ne onakva kakvu je znamo od prije 10 godina. ''Iskustava koja imao nisu tako daleka. Izvukli smo neke lekcije. Svatko će pažljivo reći da se u dobrim vremenima trebamo pripremati da će jednom nastupiti i loša vremena'', rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Ako će EU ući u recesiju, to će se osjetiti i u Hrvatskoj. Tko bi mogli biti prvi na udaru? Naši radnici u inozemstvu. Kada uđu u recesiju, Nijemci će otpuštati one koji su došli posljednji, a to su Hrvati.

Sljedeći bi na udaru mogao biti turizam koji je velik dio BDP-a. Uđe li Europa u recesiju, bit će manje turista.

Treći veliki problem je nekretninski biznis. Velike su pomame za dnevnim najmom, ljudi su uzimali kredite kako bi kupovali stanove i renovirali. Ako zemlja uđe u recesiju, pitanje je što će oni s tim kreditima i tko će ih vraćati.