Mislav Bago s gostima (Dnevnik.hr)
Mislav Bago s gostima (Dnevnik.hr)

U Izbornim razgovorima Dnevnika Nove TV sugovornici odgovaraju na pitanja po tematskim cjelinama. Današnja tema Izbornih razgovora je politika zapošljavanja.


Mirando Mrsić, predstavnik Narodne koalicije i Nada Šikić, predstavnica Hrvatske demokratske zajednice, našli su se večeras u Dnevnik Nove TV u Izbornim razgovorima s Mislavom Bagom.

Konkretni program za zapošljavanje mladih – što točno nudite?

Šikić: Od kad smo došli na vlast pokazali smo da znamo možemo i hoćemo. U nepunih šest mjeseci zaposlili smo gotovo 100.000 ljudi. Za zapošljavanje mladih imamo program SOR koji se nastavlja od 2010. godine, bez zasnivanja radnog odnosa. Imamo samozapošljavanje mladih koje ide dalje. Naša intenca je da se zapošljavanje mladih produži do 35. godine zbog specifičnosti zapošljavanja u Hrvatskoj. U javnost su došle neke informacije da mi to ograničavamo na 30 godina, što nije točno, jer program HDZ-a nije još niti predstavljen.

Mrsić: Nakon što su obustavljene mjere stručnog osposobljavanja, nastavit ćemo ih u punom obimu da svi oni koji trebaju stručno osposobljavanje, to osposobljavanje i dobiju. Povećat ćemo naknadu s 2.400 na 3.000 kuna, ali idemo i korak dalje. Mladi ljudi ne zaslužuju samo stručno osposobljavanje, nego i sigurno radno mjesto, stoga ćemo nastaviti onu mjeru oslobađanja poslodavaca bruto 2 ako zaposle mladog čovjeka na neodređeno vrijeme, ali ćemo krenuti i dalje da destimuliramo one poslodavce koji love u mutnome i na takav način stvaraju nesigurnost na tržištu rada.

Sve više mladih se zapošljava na određeno – time ne mogu dignuti kredit, ući u minus – kako te trendove promijeniti za mlade?

Šikić: S obzirom da je prošle godine 95% ljudi zaposleno na određeno, a samo 5% na neodređeno vrijeme taj trend nismo uspjeli zaustaviti. Naravno, pravilnim izborom zanimanja može se omogućiti da poslodavci izaberu osobu koja će ostati u stalnom radnom odnosu kod njih. U tom slučaju će biti oslobođeni doprinosa do 35 godina.

Mrsić: Taj je problem već dugo na našem tržištu rada. S mjerom koja je počela 2015., u ovom trenutku 49.000 mladih je dobilo ugovor na neodređeno vrijeme, postigli su sigurnost, imaju sigurnost radnom mjesta, mogu planirati obitelj, stambeno zbrinjavanje. Treba ići korak dalje. Žao mi je što u HDZ-u nisu razmišljali kojim načinom omogućiti da mladi ljudi dobiju sigurno i dobro plaćeno radno mjesto. Stoga ćemo destimulirati ugovore na određeno, a dalje promovirati ugovore na neodređeno vrijeme s ciljem da tih ugovora bude što manje jer mladi i svi drugi u Hrvatskoj zaslužuju sigurno i dobro plaćeno radno mjesto.

Gospođo Šikić, ove mjere koje ste sad naveli – koliko mislite da s njima možete zaposliti ljudi i koliko to košta?

Šikić: Ispravila bih gospodina Mrsića. On ne zna program HDZ-a jer on još uvijek nije predstavljen i sve mjere još nisu predstavljene. Mi smo u ovoj godini podigli velika sredstva iz EU fondova koje mislimo obilato koristiti. Nažalost, u posljednje dvije godine nije podignuto više od 500 milijuna eura koji su bili na raspolaganju prošloj administraciji. U ovoj godini smo podigli 350 milijuna eura samo za specijalizacije u obrtničkim i zanimanjima s visokom stručnom spremom, što će omogućiti radnim ljudima sukladno zahtjevima poslodavaca nova radna mjesta. Poslodavci su ove godine najavili investicijski program od 45 milijardi kuna. S nama su uspjeli postići nekakav dogovor, a to je da za određena zanimanja koja su njima potrebna preko HZZ-a uspijemo planirati.

U vašem programu s ovim novcima, koliko mislite otvoriti radnih mjesta, ako HDZ pobjedi?

Šikić: Ne bih licitirala s radnim mjestima. Bit će zaposleno onoliko koliko je potrebno, ja se nadam da ćemo imati manjak radne snage i da će oni koji su otišli izvan zemlje se vratiti.

Gospodine Mrsić, s vašom politikom, koliko mislite da možete otvoriti novih radnih mjesta i koliko će to koštati?

Mrsić: To smo već pokazali. U 2015. je bilo 12.000 novootvorenih radnih mjesta i taj je trend krenuo dalje, u Hrvatskoj je oko 20.000 novootvorenih radnih mjesta što je posljedica rada Vlade u zadnjem mandatu. Ali s druge strane, mjere aktivne politike su ukinute i u ovom trenutku više od 2.000 mladih ljudi koji su koristili stručno osposobljavanje je manje nego što smo ih imali i prošle godine. Mjere će biti usmjerene prema tome da se otvore kvalitetna, dobro plaćena radna mjesta, a ne da uvozimo jeftinu radnu snagu iz zemalja koje su izvan EU s ciljem da srušimo cijenu rada i da u Hrvatskoj naši radnici rade na loše plaćenim radnim mjestima i da imaju plaću od koje ne mogu živjeti.

Šikić: U svakom slučaju, nije intencija HDZ-a da naši radnici budu loše plaćeni. Namjera nam je regulirati cijenu rada. Ne mislimo uvoziti jeftinu radnu snagu iz zemalja u okruženju. Problem nedostatka radne snage u Hrvatskoj nije prepoznat samo u Hrvatskoj, on se javlja i u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj.

Minimalna cijena rada – predlažete i jedna i druga opcija da ćete je povećati. Koliko? Hoće li poslodavci biti sretni zbog toga?

Šikić: Mislim da će biti sretni da dobiju dobru radnu snagu koja ima znanje, vještine i sposobnosti za tržište rada.

Mrsić: Mi smo odmrznuli minimalnu cijenu rada. Kao što znate, bivša administracija HDZ-a je zamrznula minimalnu plaću. Mi smo je odmrznuli, povisili i namjeravamo je i dalje povećavati. Ali i urediti samo tržište i politiku plaća, iz minimalne plaće izbaciti sve dodatke kao što je prekovremeni rad koje sada poslodavci stavljaju u tu minimalnu plaću. Ona će u Hrvatskoj rasti. Treba naglasiti da uz nju treba nastaviti to da se segmentiranost tržišta rada u Hrvatskoj zaustavi, da promoviramo rad na neodređeno vrijeme, da stimuliramo poslodavce za rad na neodređeno vrijeme, a destimuliramo rad na određeno vrijeme. U programu SDP-a predviđamo mjere koje će biti konkretno usmjerene u tom pravcu.

Koje upisne kvote treba povećati, kako najlakše doći do posla kada završe fakultet.

Šikić: Naša Sveučilišta su samostalna u svom odabiru zanimanja i kvotnog zapošljavanja. Prolazeći sve županije u našoj zemlji, ustanovilo se da su potrebe različite. Svim županijama smo obećali da pet deficitarnih zanimanja iz visoke stručne spreme kao i iz obrtničkih zanimanja ćemo stipendirati. Tako da svaki čovjek u Hrvatskoj može studirati ono što je sukladno njegovim potrebama. Ukoliko nije u deficitarnom zanimanju, suočit će se s tim da će možda ostati na Zavodu za zapošljavanje. Ali ćemo svima omogućiti da mogu studirati i zaposliti se na pragu svog doma.

Mrsić: Svatko ima pravo studirati ono što želi, ali država svojim mjerama mora poticati obrazovanje za deficitarna zanimanja, bilo stipendijama, bilo izgradnjom učeničkih ili studentskih domova.

Najvažnije je da bi mi u Hrvatskoj za deficitarna zanimanja trebali imati veću cijenu rada, veću plaću. Primjerice, kad je u Dalmaciji bio problem zapošljavanja u sezoni nije bio problem da nedostaje radne snage nego da radnu snagu treba adekvatno platiti i onda ćemo imati radne snage. Naime Hrvatska nije zemlja u kojoj ćemo imati jeftine radnike i nisku cijenu rada.

Danas je 216.000 ljudi na burzi. Ako pobijedite, vašim politikama, na koliko mislite smanjiti broj nezaposlenih?

Mrsić: Na razinu EU, to je oko 10%, u brojkama je to ispod 200.000.
Šikić: U ovom smo trenutku prema Državnom zavodu za statistilu na 13,3 %. Mislim da je neambiciozno to smanjiti na 10%. Mislim da možemo bolje i boljim planiranjem budućnosti, obrazovnog sustava, u svakom slučaju se približiti EU koja je između 6 i 8 %. Ne mogu govoriti o brojkama jer u ovom trenutku ne znamo koliko ima na tržištu rada uopće raspoloživih ljudi, jer sa popisa stanovništva od 2001. i 2011. gotovo 700.000 ljudi nedostaje iz Hrvatske.

Mrsić: Ali prosjek EU nije 6% nego oko 10%. Dakle, Hrvatska se mogla spustiti na razinu od 10%. Dakle, ovih 13% za vrijeme sezone nije adekvatna nezaposlenosti.

I jedna i druga opcija idu na povećanje mirovina. Koliko bi se realno povećali mirovine i koliko to košta?

Šikić: Nema povećanja mirovina bez povećanja zapošljavanja. Iz državne riznice uplaćeno je 500 milijuna kuna više za doprinose za mirovine, što znači da je taj broj ljudi definitivno više zaposlen u odnosu na lipanj prošle godine i oko toga nema dileme. Naša želja je da podignemo na 60 % zadnje prosječne plaće u Hrvatskoj, tako da bi umirovljenici mogli dostojno živjeti od svoje mirovine. To je otprilike tri tisuće i nešto kuna.

Mrsić: Naše projekcije su se pokazale točnima. Izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju, postigli smo stabilni mirovinski sustav. Ne mislimo povećavati penalizaciju za odlazak u mirovinu. Mislimo uvesti profesionalnu mirovinu i povećanjem zaposlenosti imamo i povećanje prihoda u mirovinski sustav, njegovu stabilnost. Treba 1. I 2. mirovinski stup dalje ojačati i mirovina će biti oko 60 do 70% prosječne plaće. U kunama je to nešto više od 4.000 kuna. Važno je osnažiti drugi mirovinsku stup jer zaboravljamo da će 2027. većina naših sugrađana koja je ušla u 2. mirovinski stup imati te mirovine i tu treba napraviti velike iskorake i to smo predvidjeli u našem programu.

Šikić: Mirovinski sustav je osiguravajuće društvo - koliko je uplate u mirovinski sustav, tolike će biti i mirovine.