Vanjskopolitička analitičarka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović otkrila je po čemu možemo mjeriti uspješnost ovog samita.
Ivana Petrović - 3Foto:
DNEVNIK.hr
"Ja bih rekla da je ovaj samit Inicijative triju mora bio prijeloman. Pratila sam gotovo sve prethodne i ovo je samit s definitivno najviše sudionika. Njih 1300, od kojih 85 posto gospodarstvenika, investicijskih bankara, poduzetnika, i to od Toronta preko New Yorka, Mumbaija pa sve do Tokija", rekla je Petrović.
Istaknula je da Inicijativi daju vjetar u leđa i međunarodne okolnosti, ali i činjenica da se u srednjoj i jugoistočnoj Europi vidi prostor za ulaganje.
Summit u DubrovnikuFoto:
DNEVNIK.hr
"Jednostavno se vidi prilika za investiranje u srednju i jugoistočnu Europu, članice Europske unije. Vidi se ta prilika, dobra prilika za biznis. Oni procjenjuju da taj dio Europske unije ima, što doista i ima, prije svega ljudski potencijal i kapital, solidno obrazovanje i zdrava društva", poručila je Petrović.
Prema njezinim riječima, sama Inicijativa postaje pragmatičnija nego prije. "Odlučili su se udružiti i odlučili su se konačno pokrenuti svoju administraciju, točnije osnovati tajništvo Inicijative triju mora", objasnila je Petrović.
Govoreći o financiranju, navela je da je zamišljeno da zemlje zajednički nastupe prema Europskoj komisiji, koja raspravlja o novom europskom proračunu, i zatraže puno više novca nego dosad.
Ivana Petrović - 5Foto:
DNEVNIK.hr
"Naime, u tekućem proračunu prvi je put izdvojen određeni novac, ne baš velik, za Inicijativu triju mora. Zatim, tu su i investicijske banke koje su ovdje u Dubrovniku potpisale međusobne sporazume, kao i privatni poduzetnici odnosno gospodarstvenici", rekla je Petrović.
Dodala je da bi se od svega toga trebao stvoriti fond iz kojeg bi se financirali projekti Inicijative, koja se širi, ali i jačala gospodarstva država članica.
Dodala je i da se velike zemlje članice Europske unije s time ne slažu. "Velike zemlje članice ne da ne gledaju naklono, šute, ali nisu baš time oduševljene, i to od samoga početka", rekla je Petrović.
Što se tiče tajništva Inicijative triju mora, kazala je da su oko toga svi složni osim Austrije.
Summit u DubrovnikuFoto:
DNEVNIK.hr
"Ja inače Austriju smatram produženom rukom njemačke vanjske politike. Njemačka je na samitu u Bukureštu dobila status promatrača, iako je tada tražila članstvo kako bi vidjela, kako bi imala kontrolu nad tim što se događa, ali ni Njemačka, kao ni Francuska, dakle velike zemlje članice, nisu preoduševljene", rekla je Petrović.
Ovoga puta, dodala je, zemlje srednje i jugoistočne Europe odlučile su uzeti sudbinu u svoje ruke.
"Međunarodne okolnosti, rat u Ukrajini prije svega, pokazale su da energetika kao politički alat, kao geostrateški alat može biti i stabilizirajući, ali dovesti i do velikog konflikta", poručila je Petrović.
Petrović je razgovarala i s Domagojem Juričićem, kojeg je opisala kao rodonačelnika ideje Inicijative, bivšeg hrvatskog diplomata koji je ideju razradio još u Gospodarskoj komori, a poslije je uobličio u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović, te s Victorom Dodigom, Hrvatom koji je bankar u Kanadi.
"Mi kao Hrvati možemo se otvoriti svijetu. Postoji prilika da Hrvatska bude Silicon Valley Europe, moramo tako razmišljati, ne samo 'mi smo mala država'. To nije dovoljno. Ovo je najbolja baza gdje se možete plasirati na europsko i svjetsko tržište", rekao je Dodig.
"Većina država članica želi prijeći korak da se Inicijativa triju mora pretvori u nešto što bi imalo svoju administraciju, što znači da postoji energija da se vidi jedinstvena prilika da ovaj prostor postane značajan i važan", rekao je Juričić.
Petrović je podsjetila i da je Inicijativa triju mora od samoga osnutka transatlantski čvrsto povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama te da ju je u startu podržalo Atlantsko vijeće.
Ivana Petrović - 1Foto:
DNEVNIK.hr
"Ono što je rekla pomoćnica državnog tajnika Rubija, zadužena za politička pitanja, a nju zapravo uopće nismo spominjali ovih dana, jest točno – a to je da je Inicijativu podržao svaki američki predsjednik, dakle svaka administracija, bez obzira na to dolazi li iz Republikanske ili Demokratske stranke", rekla je Petrović.
Dodala je da se taj kontinuitet vidi od govora predsjednika Baracka Obame u Tallinnu, kada je Inicijativa prvi put spominjana u zadnjoj godini njegova mandata, preko prvog Trumpova mandata, Bidena i drugog Trumpova mandata.
"Inicijativa triju mora doista je u očima Sjedinjenih Američkih Država i njihovih politika neupitna", istaknula je Petrović.
Za Hrvatsku je, dodala je, posebno važno i to što je potpisan revidirani tekst sporazuma o sprječavanju dvostrukog oporezivanja.
"Taj je sporazum napisan i potpisan u prvom mandatu predsjednika Trumpa, no u međuvremenu nije stigao u Kongres, zapelo je to u Ministarstvu financija Sjedinjenih Američkih Država. Izgleda da s tim tekstom nešto njima nije štimalo, a sada je taj tekst revidiran i nadaju se da će uskoro doći u Kongres na ratifikaciju, što je izuzetno važno u bilateralnim odnosima između Hrvatske i SAD-a", zaključila je Petrović.