Najviše je ispitanika koji konzumiraju alkohol za vrijeme radnog vremena (52 posto) u turizmu i ugostiteljstvu, a najmanje ih je unutar obrazovne i odgojne struke (19 posto).
Pročitajte i ovo
Istraživanje koje je MojPosao proveo tijekom ožujka na uzorku od više od 800 ispitanika pokazuje da se na poslu najčešće konzumiraju lagana pića kao što su vino i pivo. Koktele je pilo svega dva posto ispitanika, a 14 posto ih je "trgnulo" žestoka pića.
Ispitanici do alkohola najčešće dolaze u obližnjim kafićima (24 posto), ili ga dobiju na dar od klijenta (21 posto), te na proslavama (20 posto), u obližnjim trgovinama (14 posto), na poslovnom ručku (osam posto), u tvrtki u kojoj rade (sedam posto) ili ga donose od kuće (šest posto).
U posljednjih godinu dana alkohol je večer uoči radnog dana
konzumiralo 69 posto ispitanika, a od toga 18 posto muškaraca i 5 posto žena to je činilo više puta tjedno.
Najviše ispitanika koji konzumiraju alkoholna pića večer uoči radnog dana (83 posto) je unutar humanističke struke, a najmanje ih je unutar obrazovne i odgojne struke (59 posto).
U prosjeku je 69 posto ispitanika izjavilo da alkohol večer prije posla uopće ne utječe na njihovu radnu sposobnost, dok je 25 posto ispitanika reklo da im ipak malo umanjuje radnu sposobnost. Svega 6 posto ispitanika priznaje da im konzumacija alkoholnih pića uvelike umanjuje radnu sposobnost.
Ispitanici uglavnom kažu da "povremeno uz večeru popiju pola čaše ili čašu vina, a konzumacija kvalitetnog vina u takvoj količini uopće ne utječe na njihove radne sposobnosti sljedećeg dana".
Od ispitanika koji su konzumirali alkohol za vrijeme radnog vremena, njih 76 posto u prosjeku to čini rjeđe od jednom mjesečno (86 posto žena i 67 posto muškaraca).
Nekoliko puta mjesečno to čini 16 posto muškaraca i 6 posto žena, jednom tjedno u prosjeku pije tri posto ispitanika, a 12 posto muškaraca i šest posto žena pije za vrijeme radnog vremena više puta tjedno.
Prema regijama, za vrijeme radnog vremena najviše ispitanika, njih 48 posto, pije alkohol u Istri i Kvarneru. U Središnjoj Hrvatskoj i Zagrebu takvih je 39 posto, u Dalmaciji 33 posto, a u Istočnoj Hrvatskoj 29 posto.
