Hrvatske vlasti aktivno su se uključile u slučaj "Dosje Panama". Intenzivno se razmjenjuju podaci s europskim i svjetskim obavještajnim službama, no konkretnih imena još uvijek nema.


Tko su ljudi iz Hrvatske upleteni u aferu "Dosje Panama", vlastima još uvijek nije poznato. Ipak, ministar financija Zdravko Marić potvrdio nam je da njegovo Ministarstvo aktivno traži porezne prevarante.

Vezani članci Zdravko Marić Marić otkrio koliko nas je dosad koštao COVID, odgovorio i na pitanje o povećanju plaća: ''Stvarno je da stvarnije ne može biti'' Zdravko Marić Marić: "Jako je dobro što nas je Fitch ostavio u investicijskoj zoni. Doći će trenutak kada će pandemija biti iza nas, a onda..."

'U ovom trenutku sigurno ne možemo komentirati nikakve specifične ni konkretne elemente slučaja koji je u javnom sektoru, mogu samo reći da će sve naše institucije marljivo odrađivati svoj dio posla', kazao je ministar financija Zdravko Marić.

U istragu je uključen Ured za sprječavanje pranja novca, ali Marić ne otkriva s kojim zemljama surađuju naše službe.

'Umreženi smo i integralni smo dio međunarodne organizacije sličnih službi, ali konkretne detalje vam ne mogu iznositi', objašnjava Marić.

Prema objavljenim dokumentima spominju se tri klijenta, tri kompanije, 8 skrivenih vlasnika i 22 dioničara iz Hrvatske koje se povezuje s pranjem novca. Sve ide preko off shore kompanija koje same po sebi nisu ilegalne. Porezna stručnjakinja Đurđica Jurić objašnjava nam u kojem slučaju se pojavljuje sumnja na pranje novca.

'Primjerice, fizička osoba, nazovimo ga Marko, putem računala na vrlo jednostavan način osnuje kompaniju u nekoj zemlji oazi, primjerice Panami. I sada, ako ova offshore kompanija ispostavi račun za fiktivnu uslugu, koja nikada nije objavljena, nekom trgovačkom društvu u Hrvatskoj ili u zemlji svijeta ili Europskoj uniji, i ova firma tu nepostojeću uslugu plati, tada je već zapravo došlo do nekog sumnjivog posla', objašnjava porezna stručnjakinja, Đurđica Jurić.

Novac se, pojašnjava Jurić, tada vraća u off shore kompaniju, i obično se prebacuje u neku drugu veliku firmu, te mu se gubi svaki trag.

'Ili je taj novac došao natrag do Marka, u banku neku u svijetu, ili u njegovoj zemlji, i na taj način je novac opran', kaže Jurić.

A koliko lako ustvari država može ući u trag sumnjivom novcu, govori i podatak da Ured za spječavanje pranja novca može pratiti svaku transakciju veću od 105 tisuća kuna. Ako im je sumnjiva, jednostavno je blokiraju i na tragu su potencijalnom prevarantu. U protekle četiri godine tako su blokirali 165 transakcija u ukupnom iznosu od 203 milijuna kuna. Što se tiče "Dosjea Panama", konkretnih imena, još uvijek nemaju.