Mislav Bago oko krize u Agrokoru razgovarao je s poduzetnikom Brankom Roglićem, vlasnikom Orbica.


Gospodine Roglić, da nije potpisan sporazum između bankara i Uprave Agrokora, koliko bi zapravo sustav mogao funkcionirati?

Pa ja mislim, jedno desetak dana.

Je li ovo početak restrukturiranja Agrokora i nastajanje nekog novog Agrokora ili desetak Agrokora, ili je ovo pokušaj kupovanja vremena?

Vezani članci Fabris Peruško i Irena Weber (Foto: Dnevnik.hr) Potresi u Fortenova grupi? Fabris Peruško smijenio svoju zamjenicu Irenu Weber Slika nije dostupna "Ako police Konzuma ne budu pune ovog ljeta, imat ćemo milijarde minusa u proračunu"

Mislim da je ovo početak restrukturiranja Agrokora. To je dobro i za Agrokor, to je dobro i za dobavljače, to je dobro za banke, a mislim i za Hrvatsku državu u cjelini.

Što s edogađa sa sadašnjom Upravom? Oni izlaze iz Agrokora ili imaju neku savjetničku ulogu, pomažu stranom menadžmentu?

Prema mom shvaćanju, Uprava svakako izlazi iz Agrokora, dolazi nova Uprava. Stara Uprava može biti savjetnik, može pomoći novoj Upravi dok se ne uputi u posao.

Zašto Vi mislite da je sporazum Agrokora i bankara bolji nego da primjerice država uđe u Agrokor?

Zato što je to europski način rješavanja ovakvog problema. Ovaj problem je stvarno velik i država mora biti blizu njega, ali ovaj put je, ponavljam, pravi europski put kako se ovakvi problemi rješavaju.

Pitam Vas zato što domaći dobavljači strahuju i već imaju najave da bankari po drugi put žele aktivirati mjenice i na taj način se naplatiti za robu koja je isporučena Agrokoru, a ne žele te mjenice naplatiti Agrokoru.

To ne bi bilo pošteno i oni će to morati rješiti u međusobnom dogovoru. U svakom slučaju to ne bi bilo pošteno.

Ali ako to počnu raditi dobavljačima? Počet će propadati hrvatske tvrtke.

Banke u ovom slučaju moraju reagirati zajedno s dobavljačima i ne bi smjeli još jedanput naplatiti. Logično bi bilo da to snosi Agrokor.

Koliko po Vašoj procjeni vrijedi Agrokor trenutno?

Pa teško je to sad reći, ne bih htio špekulirati, ali u svakom slučaju ne vrijedi onoliko koliko se misli da vrijedi.

Koliki su dugovi?

Dugovi su ogromni. Samo dobavljačima su 17 milijardi kuna, a da ne govorimo bankama. To se lako može utvrditi.

Zašto su dobavljači pristali godinama funkcionirati s tim sustavom mjenica s Agrokorom?

Ako su imali takve garancije plaćanja, onda su pristali, drugih garancija im nisu nudili.

Postoji li strah da će se veliki dobavljači namiriti i uzeti novac koji ima je Agrokor dužan, a da će na kraju stradati mali dobavljači?

Strah postoji ali ja se nadam da bi tu trebala reagirati država i ona bi na neki način trebala zaštititi male i srednje poduzetnike, da se tu ne izgube radna mjesta, koja bi se inače trebala izgubiti u Agrokoru.

A zašto država ne bi trebala onda aktivirati svoj Zakon i onda preko državnog upravitelja dovela Agrokor u red tijekom idućih 15 mjeseci?

Nisam siguran da bi to bilo moguće. To je potez koji bi mogao uslijediti, ali nisam siguran da je to tako dobro kao ovaj slučaj koji je već sad počeo.

Postoji li bojazan da će porezni obveznici na kraju sudjelovati u spašavanju dijelova koncerna Agrokor?

To ne bi bilo dobro. Porezni obveznici nemaju nikakve veze s privatnom kompanijom i to bi bilo vrlo nerealno za očekivati.

Sigurni ste u to?

Siguran sam. SIguran sam da je to nerealno za očekivati, ali u nas se sve može dogoditi.

Vi nastupate s pozicije da su bankari bolji ali mi nemamo niti jednu hrvatsku banku. Bankari zapravo čiste svoju savjest, svoje loše poslovne odluke i oni sad zapravo ulaze u Upravu Agrokora te žele i po drugi put naplatiti dobavljačima istu robu.

To nije dobro. Oni su krivi što su kreditirali Agrokor iznad potrebe. Oni su sukrivci ove situacije i morali bi podnijeti određene troškove, sigurno.

Hoćete reći da bi oni trebali to sve platiti?

Najvećim dijelom, da.

Ima li u tome svemu i kaznene odgovornosti?

Sigurno da.

Od koga?

Pa od svih.

Hvala Vam puno.