O njoj gotovo svi imaju mišljenje, pretpostavke i nešto za reći, a kako i ne bi kada je primarna djelatnost i zato donosimo zablude o poljoprivredi. Koliko rade, a koliko zarađuju, je li idealna za samozapošljavanje i zašto je slična nogometu, demistificira stručnjakinja.

Galerija Zvjezdana Blažić Poljoprivreda - 4 Poljoprivreda - 3 +1 Poljoprivreda - 2

Poljoprivreda je najsloženija gospodarska grana.

"Poljoprivreda je dosta složena gospodarska grana, je li najsloženija to zaista ne bih mogla zaključiti, ali na poljoprivredu zaista utječe cijeli niz rizika i faktora na koji poljoprivredni proizvođač definitivno ne može utjecati. To su prvenstveno vremenske prilike koje su s promjenama klime sve više ekstremne", govori Zvjezdana Blažić, konzultantica u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije.

Dohodak poljoprivrednika niži je za 40 posto od nepoljoprivrednog dohotka.

"To je točno. Dohodak poljoprivrednika uvijek je niži od prosječnih plaća koje se ostvaruju u drugim djelatnostima i iz tih razloga, između ostalog, Europska unija potiče proizvođače raznim vidovima plaćanja tzv. subvencija i poticaja kako bi oni ostali u poljoprivrednoj proizvodnji, u ruralnim područjima i bavili se proizvodnjom hrane."

Poljoprivreda je idealna za samozapošljavanje.

"Mogla bih se složiti s tom tvrdnjom. Gledajući da imamo više od 170.000 registriranih poljoprivrednih gospodarstava od kojih je najveći dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ukazuje na to da je jedan veliki dio naših građana zapravo samozaposlen kroz svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva."

Informer: Ambalaža - 1 Mitovi i zablude: Prodaje li ambalaža proizvod, ima li svaka roba svog kupca i troše li Hrvati previše?

Nataša Tramišak Informer je proveo dan s ministricom Tramišak: Otkrila je i neke zanimljive privatne detalje

Jedan od većih poljoprivrednih problema kod nas je izbjegavanje udruživanja i zadruga.

"Da, složila bih se s tom tvrdnjom. Mi zaista imamo problem s udruživanjem i to je jedna od stvari na kojima bi u Hrvatskoj i kroz Ministarstvo i kroz rad, poljoprivredne promjene i sve ostale relevantne sudionike i dionike u poljoprivredi trebalo raditi na poticanju udruživanja."

Za hektar pšenice potrebno je 17 sati rada godišnje.

"Takav podatak uopće ne bih komentirala jer za proizvodnju bilo kojeg proizvoda pa i pšenice ima jako puno faktora koji utječu na to koliko je potrebno rada – na kakvom se poljoprivrednom zemljištu proizvodnja odvija, odvija li se mehanizacijom, koliko su prisutni strojevi i tako dalje''.

Za hektar voćnjaka potrebno je 700 sati rada godišnje.

"I kod voćnjaka i kod povrća riječ je o proizvodima s višom dodanom vrijednosti gdje se troši i znatno više sati rada, ali isto tako jako su velike razlike proizvodi li se jabuka, šljiva, orasi."

Poljoprivredi se premalo daje na značaju.

"Ne bih se složila s tvrdnjom. O poljoprivredi se jako puno priča, svi smatraju da znaju što bi trebalo napraviti u poljoprivredi. To je kao u nogometu, svi su upoznati." 

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju