Kanadskog brigadira Jacquesa Morneaua, danas vojnog savjetnika i stalnog predstavnika Kanade pri UN-u u New Yorku, koji je od travnja do rujna 1995. bio zapovjednik kanadskog bataljuna (CANBAT 1) u sklopu UN u sektoru jug, tužiteljstvo je pozvalo da svjedoči, kako je istaknuto u rezimeu, o "sustavnom pljačkanju kuća i imanja i njihovom paljenju te granatiranju promatračkih mjesta UN i uhićenju kanadskih vojnika".
Pročitajte i ovo
CANBAT 1 se sastojao od 800 vojnika i u svojem je području djelovanja imao ukupno 16 promatračkih mjesta, posvjedočio je Morneau, s kojih su neposredno nakon Oluje svjedočili kršenjima ljudskih prava, uključujući i paljenje kuća, o čemu je on sastavljao izvješća.
U tom je razdoblju, prema njegovim riječima, pripadnicima njegovog bataljuna bila ograničena sloboda kretanja, jer je Hrvatska vojska uspostavila brojne nadzorne točke s vojnim i civilnim policajcima koji su im priječili ulaz u naseljena mjesta i to zato što su, kako je ustvrdio, "pljačkali i željeli to činiti malo anonimnije".
No njegovi vojnici, a i on osobno, s tih su kontrolnih točaka vidjeli kako iz tih mjesta izlaze hrvatski vojnici i civili u vozilima u kojima je bila ukradena poljoprivredna oprema, bijela tehnika, namještaj i druge stvari, a kuće bi poslije pljačke bile paljene. Također je rekao kako su pljačkane i poslije spaljivane točno određene kuće, a druge nisu ni taknute.
"Hrvatske vlasti okretale su glavu od sustavnog pljačkanja i razaranja u mojem području", rekao je Morneau, pojasnivši kako je bila riječ o sustavnoj pljački zato što to nisu bili izdvojeni slučajevi, već je "trajalo tjednima".
Rekao je kako je pitao hrvatskog časnika za vezu u Zadru koji je razlog za pljačkanje i palež te da mu je on odgovorio kako Hrvatska vojska to nije u stanju spriječiti. No, kako je ustvrdio, on u to "nikad nije povjerovao", jer je HV imao zapovjedni lanac koji je funkcionirao u drugim stvarima, pa je "mogao, da je želio, narediti prestanak pljački" i one bi, ako ne prestale u potpunosti, bile bitno smanjene.
Na pitanje predsjedavajućeg sudskog vijeća Alphonsea Oriea o tome jesu li u pljačkama sudjelovale postrojbe HV-a koje su predvodile operaciju Oluja, Morneau je odgovorio kako to nisu bile te prve, najbolje postrojbe, "jer nisu imale vremmena, išle su dalje", već da su to činile postrojbe koje bi došle poslije i ostajale čuvati osvojeni teritorij.
"Je li to kriminalno ponašanje bilo na razini pojedinaca ili na razini postrojbi", upitao je svjedoka Orie.
"Ne mogu reći da je to bilo organizirano u smislu da je pljačkanje bilo naređeno, ali se ono lako moglo spriječiti, da se željelo", odgovorio je Morneau.
Kanadski časnik svjedočio je i o tome kako su pripadnici HV s jednog promatračkog mjesta uhitili kanadske vojnike i zajedno s većinom opreme odveli ih u Zadar, ustvrdivši kako je to uhićenje bilo "neprijateljsko" i da je Kanađanima u Zadru bila ograničena sloboda kretanja, iako se s njima postupalo dobro.
Odvjetnik Ante Gotovine Gregory Kehoe prikazao je TV prilog o istom događaju od 6. kolovoza 1995. u kojem kanadski poručnik Agnew kaže kako je HV 43 kanadska vojnika prijateljski sklonila s područja borbi, kako se svi u kampu prema njima ponašaju jako dobro, da se kreću potpuno slobodno i samo čekaju prestanak borbi da se vrate u svoju bazu u Rašteviću.
Na svjedokovu izjavu kako HV nije željela zarobljenike, već je granatiranjem sela htjela prestrašiti stanovništvo i prisiliti ga na odlazak u BiH te da se činilo kako su radije ubijali pripadnike vojske krajinskih Srba nego da ih zarobe, reagirao je odvjetnik Ivana Čermaka Steven Kay, predočivši mu dokument iz kojeg je vidljivo kako je vojna policija sa sobom dovela srpske zarobljenike i upitavši ga ima li ikakvih pouzdanih dokaza o tome da su hrvatski vojnici imali naredbu da ljude ne zarobljavaju, već ih ubijaju.
Morneau je rekao kako osobno nije svjedočio ijednom ubojstvu, ali da je stekao takav zaključak po tome što je vidio mrtva tijela nakon napada, pa nije logično da je to učinio itko drugi nego vojska.
Istom se izjavom tijekom protuispitivanja pozabavio i Markačev odvjetnik Tomislav Kuzmanović, sugeriravši Morneauu da je takvo njegovo stajalište zapravo "puko nagađanje", no ovaj je to opovrgnuo, ocijenivši da je bila riječ o "posrednom zaključivanju".
Suđenje hrvatskim generalima nastavlja se u ponedjeljak davanjem iskaza novog svjedoka tužiteljstva.
