I bankama porez na obične i stambene kredite

SDP-ovi zastupnici Dragica Zgrebec i Igor Dragovan su na konferenciji za novinare u Saboru istaknuli kako bi taj porez destimulirao banke na povećanje kamata za građane, jer bi za veće kamate plaćale veći porez, a od toga bi, budući da bi se prihod od poreza prelijevao u proračun, profitirala i država. Po SDP-ovu prijedlogu, obveznici tog posebnog poreza na kamate, naknade, provizije i druge troškove koji se zaračunavaju kod odobravanja kredita bile bi kreditne institucije i druge pravne osobe.

Pročitajte i ovo dogovor s Vladom Rastu kamate na štednju: Doznali smo što planiraju banke "zauzdavanje inflacije" Banke dižu kamate na štednju, jedna već objavila detalje

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

Iznos poreza ovisio bi o visini kamatne stope - kod običnih kredita porez se ne bi plaćao do stope od 9 posto, dok bi se za kamatne stope (na razliku) od 9 do 11 posto obračunavao u 20-postotnom iznosu, za kamate od 11 do 13 posto u 40-postotnom, a za kamate veće od 13 posto u 80 postotnom iznosu. Što se tiče stambenih kredita, banke ne bi plaćale poseban porez na kamate do 7 posto, a za veće od toga plaćale bi porez na 40 posto.

Kazne za netočno obračunane poreze na kamate

U SDP-ovu prijedlogu stoji da banke ne mogu zaračunati poseban porez krajnjim korisnicima kredita. Novčanom kaznom od 100 tisuća do milijun kuna kaznila bi se kreditna institucija koja ne obračuna ili netočno obračuna posebni porez na kamate ili ga ne plati u propisanom roku, dok bi se kazna za odgovornu osobu toj instituciji kretala od 10 tisuća do 100 tisuća kuna.

U prilog nužnosti donošenja zakona SDP-ovci ističu to što hrvatski građani plaćaju i do 50 posto više kamatne stope nego oni u eurozoni, da sve zemlje Europske monetarne unije, posebno u vrijeme aktualne krize, vode računa o otplatama stambenih kredita koji ne prelaze pet posto, a u Hrvatskoj se kreću i do 15 posto.

Država ima pravo regulirati visinu kamata

Zgrebec je napomenula da su domaće banke lani rekordno poslovale, da uspješno posluju i u ovoj godini (samo u siječnju bilježe dobit od 440 milijuna kuna što je povećanje od 40 posto u odnosu na siječanj 2008.), ističući da država ima svako pravo reagirati ns visinu kamatnih stopa te da time ne ugrožava bankarski sustav.

SDP-ovci su istaknuli da je predstavljeni zakon jedanaesti iz SDP-ova paketa antirecesijskih mjera, koji, kako su rekli, za razliku od Vladinih mjera i predloženog rebalansa nudi konkretna rješenja za krizu. 'U rebalansu nema ni jedne antirecesijske mjere, Vlada nije operacionalizirala ni jednu svoju antirecesijsku mjeru, osim što je smanjila plaće u javnom sektoru', kazala je Zgrebec.

Dragovan je, pak, izostanak premijera Ive Sanadera s prekjučerašnje saborske rasprave o rebalansu ocijenio kao dokaz da Vlada nema socijalne osjetljivosti i odgovornosti, da ju nije briga za građane i njihove probleme. 'Premijer je imao važnija posla, farbao je jaja na Markovu trgu i potpisivao koaliciju u Sisku. Time je pokazao što misli o građanima Hrvatske', rekao je.