Zajednička valuta ne znači i jednake uvjete financiranja pa tako gotovo 30 godina nakon uvođenja eura, trošak kupnje stana i dalje uvelike ovisi o tome u kojoj zemlji građani žive.
autorica "Mamina bloga"
Preminula poznata hrvatska influencerica, majka šestero djece
meteoalarm
Stižu grmljavinska nevremena i olujni vjetar: Dvije regije pod upozorenjem
Sve se istražuje
Ubijeno novorođenče: Uhićeno sedam osoba
Korisnici hipotekarnih kredita u različitim zemljama eurozone suočavaju se s velikim razlikama u troškovima duga. Razlika veća od dva postotna boda između najskupljeg i najjeftinijeg tržišta jedna je od najupadljivijih značajki najnovijeg izvješća Europske središnje banke (ESB) o stanju sa stambenim kreditima u eurozoni.
Prosječna kamatna stopa na stambeni kredit u eurozoni iznosi 3,43 posto što uključuje i fiksne i varijabilne stope u zemljama članicama. Primjetno je da su niže stope izražene na području južne Europe, odnosno Mediterana.
Najniže kamate bilježe Malta (2,08 posto), Bugarska (2,45 posto), Španjolska (2,80 posto), Portugal (2,85 posto), Hrvatska (2,95 posto) i Slovenija (2,99 posto).
S druge strane, najskuplji krediti su u Latviji (4,18 posto), Estoniji (4,05 posto) i Litvi (3,88 posto), dok su iznad prosjeka i Njemačka, Belgija te Nizozemska.
Razlike se jasno vide na konkretnom primjeru. Kredit od 200.000 eura na 20 godina uz prosječnu maltešku kamatu nosi mjesečnu ratu od oko 1019 eura, dok bi ista posudba u Latviji koštala oko 1231 euro mjesečno. Tijekom otplate to znači više od 50.000 eura dodatnih kamata za latvijskog dužnika, piše Euronews.
Sve ovisi o zemlji u kojoj se kredit podiže Iako eurozona ima jedinstvenu monetarnu politiku, visina kamata i dalje ovisi o nacionalnim bankarskim tržištima. U baltičkim zemljama prevladavaju krediti s promjenjivom kamatnom stopom pa se promjene kamatnih stopa ECB-a brže prenose na građane.
U Latviji, Estoniji i Finskoj više od 93 posto novih stambenih kredita ima promjenjivu kamatu, dok je prosjek eurozone oko 15 posto.
Na visinu kamata utječu i konkurencija među bankama, način financiranja kreditiranja te struktura tržišta. Malta, primjerice, godinama bilježi najniže kamate zahvaljujući snažnoj konkurenciji među bankama, velikoj bazi domaćih depozita i stabilnom tržištu nekretnina.