Hrvati sve duže ostaju kod roditelja, pa ne čudi da je Hrvatskoj u posljednjih 10 godina broj članova kućanstva jedino rastao u Europskoj uniji. Koliko Hrvata živi samo, a koliko je kućanstava bez djece zna Vjekoslav Đaić.


Prosječno europsko kućanstvo prošle je godine imalo 2,3 člana

Vezani članci Život mladih kod roditelja (Dnevnik.hr) Nikako iz roditeljskog doma: Evo kako izgleda suživot roditelja i djece u četvrtom desetljeću Tomislav Žigmanov (Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL) Istraživanje pokazalo tko ima status najomraženijeg naroda u Srbiji

Hrvatsko je kućanstvo brojnije od prosjeka Unije i najbrojnije u Uniji, ima 2,8 članova. Najmanja su kućanstva u Švedskoj - 1,9 članova.

Osim što je najbrojnije s 2,8 članova, hrvatsko je kućanstvo u posljednjih deset godina i najviše raslo. 2006. godine brojilo je 2,7  članova, a 10 godina poslije ima 2,8.

No, to nije posljedica rasta nataliteta i više rođene djece, već gospodarske slike - gotovo četvrtina kućanstava su ona u kojoj postoji otac i majka, kao jezgra, a s njima žive i oni stariji od 25 godina, koji više nisu djeca, a nisu se ni osamostalili.

Poslije takvih obitelji s više odraslih, u Hrvatskoj je 23,6 posto samaca. Parova s djecom je 19,1 posto, a kućanstava u kojima žive parovi bez djece je 18,3 posto.

U Europskoj uniji, broj kućanstava pada kako raste broj njihovih članova. Najviše je samaca, oni su gotovo trećina europske unije. Kućanstava s dvije osobe ima 31,7 posto, s tri osobe 15,9 %, s četiri osobe 13,4 %, a onih s pet osoba je najmanje 5,8 posto. 

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr