Zašto društvene mreže potiču ljutnju, zašto sve više građana svjesno izbjegava vijesti te kako algoritmi mijenjaju način na koji doživljavamo stvarnost, samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji "Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti".
Na konferenciji, održanoj u četvrtak, predstavljeni su i rezultati istraživanja Agencije za medije (AEM) prema kojima 48 posto hrvatskih građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, dok ih osam posto vijesti uopće i ne prati.
Ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac istaknuo je potrebu medijske i zakonodavne regulacije u doba sve jačeg širenja i konzumiranja vijesti, ali i dezinformacija na društvenim mrežama uz istovremeno smanjivanje značaja tradicionalnih medija i pojačanog trenda izbjegavanja vijesti kod krajnjih korisnika - građana .
"U fragmentarnom mrežnom društvu u kojem danas živimo moramo, a to je naše regulatorno pitanje, osigurati minimum zajedničke stvarnosti. Moramo platforme natjerati na to da određeni dio sadržaja mora biti u ponudi naše zajedničke stvarnosti", kazao je Popovac dodavši kako to pomaže društvenoj koheziji i zaštiti demokratskih vrijednosti.
Zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović naglasio je značaj konferencije i rasprave o tome na koji se način društvo i zajednica informira.
"Živimo u jako složeno doba u kojem algoritmi određuju kako ćemo se i o čemu informirati, a u kojem društvene mreže razlamaju naš zajednički javni prostor na tisuće paralelnih svjetova, svakome od nas nudeći njegovu personaliziranu sliku svijeta, a istodobno sve se više građana aktivno i globalno izbjegava informirati", kazao je Tomljenović.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl naglasio je da se konferencija održava u sklopu projekta koji je financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koji uključuje i uspostavu mreže fact-checkera i javnu objava podataka o financiranju medija.
"Pokušavamo vratiti relevantnost medijima uz ulaganje u profesionalno novinarstvo" kazao je Partl.
Tri ključna razloga namjernog izbjegavanja vijesti
Rezultate istraživanja o medijskim navikama hrvatskih građana koje otkriva i da gotovo 60 posto ispitanih nikada ili rijetko ciljano traže vijesti, odnosno da do vijesti u pravilu dođu slučajno, predstavili su profesori Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija i Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti.
Anksioznost i emocionalna reakcija na negativnost u vijestima, doživljaj neprofesionalnosti medija te opća građanska nezainteresiranost tri su ključna razloga namjernog izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj, kazao je Burić.
Istraživanje je pokazalo da građani uglavnom izbjegavaju vijesti vezane uz određene teme pa ih tako čak 40 posto izbjegava vijesti vezane uz politiku, a svaki četvrti hrvatski građanin vijesti vezane uz ideološke ili svjetonazorske rasprave. Ističe se i kako je "Generacija Z" (rođeni 1997.-2012.) vodeća u nenamjernom izbjegavanju vijesti, a Generacija Y (rođeni 1981.-1996.) vodeća je u čestom i dugotrajnom izbjegavanju vijesti.
Ispitanici su istaknuli kako bi veći broj pozitivnih vijesti potaknuo češće praćenje vijesti, što je posebice svojstveno mlađim građanima, pripadnicima generacije Z i Y.
Istraživanje je zabilježilo velike razlike u medijskim navikama između generacija, pri čemu se generacije Z i Y uglavnom informiraju s portala i društvenih mreža, imaju pasivan odnos prema vijestima i višu učestalost izbjegavanja vijesti.
Relativno niska razina povjerenja u novinare kao profesiju
Istraživanje je utvrdilo i relativno nisku razinu povjerenja u novinare kao profesiju. Prosječna ocjena povjerenja u novinare na ljestvici od 1 do 5 iznosi 2,62. Građani tako manje vjeruju novinarima nego znanstvenicima (ocjena 3,73), no ipak nešto više nego PR-ovcima (ocjena 2,33).
Percipirani senzacionalizam i trivijalan sadržaj u medijima snažan su prediktor izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj, te se nadamo da će naši mediji to čuti, zaključili su govornici.
Ovo istraživanje potaknuto je, između ostalog, nalazima godišnjeg komparativnog istraživanja Reuters Institute Digital News Report u kojem se Hrvatska kontinuirano, već godinama, nalazi na samom vrhu ljestvice izbjegavanja vijesti. Istraživanje je provedeno u travnju na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1014 punoljetnih stanovnika.
Na konferenciji se razgovaralo i o promjenama načina na koji se zajednica informira i doznaje vijesti o sebi i svijetu. Našu sliku svijeta, kako je istaknuto, nekad su kreirali mediji, a danas to čine algoritmi društvenih mreža koji publikama nude prilagođenu, posve personaliziranu konstrukciju stvarnosti. Cenzuriranje iz sjene, netransparentni algoritmi, smanjenje dosega određenog sadržaja i jačanje vidljivosti emotivno nabijenih objava koje potiču angažman korisnika, samo su neka od obilježja nove digitalne medijske arhitekture u kojoj se publika sve slabije snalazi.
Tako je, primjerice, profesor političke sociologije na Sveučilištu Complutense u Madridu Paolo Gerbaudo govorio kako algoritamske promjene vode sve većoj fragmentaciji javnosti, dok je profesorica Ruth Palmer govorila zašto je izbjegavanje vijesti opasno za demokraciju. Palmer je, s Rasmus Kleis Nielsenom i Benjaminom Toffom, i napisala knjigu Avoiding the News, čije je hrvatsko izdanje knjige (Izbjegavanje vijesti) bilo i predstavljeno na konferenciji.
Na kraju konferencije održana je panel diskusija u kojoj su sudjelovali Ruth Palmer, Paolo Gerbaudo, Stanislav Matejka iz slovačke regulatorne agencije RPMS, ujedno potpredsjednik EPRA-e i član upravnog tijela Medijskog odbora Europske unije, Gordana Galović Dupan, zamjenica glavnog urednika Jutarnjeg lista, te Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja CME Adria i predsjednik Radne skupine za digitalnu pretplatu i streaming HUDI-ja.
Konferenciju je organizirala Agencija za medije, u sklopu mjere iz NPOO-a "Uspostava sustava provjere točnosti informacija", koja se financira iz Mehanizma za oporavka i otpornost Europske unije, a čiji su nositelji su Agencija za medije i Ministarstvo kulture i medija.
