Hrvatske banke daju najniže kamate na štednju u eurozoni, ali novi hit su im obveznički fondovi koji nude veće prinose, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Tek što su izdane narodne obveznice, novi obveznički fond Raiffeisen Invest građanima nudi sličan proizvod: upis dvogodišnjih obveznica s minimalnim ciljanim prinosom većim od četiri posto. Oni koji su uložili u državne obveznice i držat će ih do dospijeća, usporedbe radi, ostvarit će prinos od 7,3 posto.
Djelatnici Erste banke također su ovih dana brojne klijente informirali o investicijskim proizvodima i uslugama svoje grupacije: na tržištu je novi fond Erste Horizont 2026., obveznički investicijski fond osnovan na razdoblje od tri godine.
Neovisno o tome koliko su narodne obveznice potaknule banke da i same promiču sličan proizvod, činjenica jest da oni koji su ih propustili kupiti od države sad to mogu od banaka, ali uz malo niži prinos. Zagrebačka banka krajem prošle godine "uspješno je osnovala fond s ciljanim prinosom", a u pripremi su i dva nova fonda, u eurima i američkim dolarima.
Kako ističu u Zabi, ponudu štedno-ulagačkih proizvoda kontinuirano nadograđuju, sukladno tržišnim uvjetima i iskazanom interesu klijenata. Slično je i u Hrvatskoj poštanskoj banci.
Pročitajte i ovo
Poticanje klijenata/štedišta da novac prebace u njihove fondove doista nije nova praksa banaka. Međutim, s padom cijena obveznica proteklih godina ona se pokazala krajnje problematična, pa i etički upitna jer su mnogi nagovoreni "ulagači" na kraju izgubili značajan dio štednje. Sad banke nude sigurniju opciju, ulaganje na određeni rok i uz minimalno zajamčen prinos.
Više kamatne stope spremne su ponuditi samo onima koji ulažu u fondove. Na oročene depozite pak hrvatske banke imaju najniže kamate u eurozoni, tek 0,14 posto. Prosjek za eurozonu, prema podacima ESB-a, u siječnju je iznosio 1,64 posto, a najviše u Francuskoj, 2,37 posto, s time da je trend rasta počeo sredinom prošle godine, s oko 0,25 posto.
Specifičnost hrvatskih banaka ogleda se u činjenici da plivaju u novcu, zahvaljujući snažnom priljevu depozita i oslobađanju ogromne likvidnosti s ulaskom u eurozonu, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
