Hrvatska industrija koja sve što proizvede - izveze: Okreću milijune, a jedva pronalaze radnike

Ovo je priča o grani hrvatske industrije koja sve što proizvede - izveze. A teškom mukom pronalazi radnike. Uz to, dvostruko je oporezuju. Radi se o industriji videoigara, gdje se okreću milijuni, a gotovo su neprimijetni za državu.

Pročitajte i ovo Velika opasnost Lako je dostupan u gradovima uz obalu i postao je možda i teži problem od droge: "Leže po ulici, ne znaju za sebe" Europa i plaće Zaostajemo i po ovome: Još samo četiri zemlje imaju manje plaćen sat rada od Hrvatske

'Mi smo predložili ideju za igru našim izdavačima i njima se svidjelo i tako smo dobili tu investiciju', priča direktor Lion Game Liona, Nikica Petrušić, o igri koja je nastala u studiju koji je privukao investiciju od 8 milijuna dolara.

To je donijelo pune ruke posla. Pa se tražilo pojačanje.

'Vrlo teško nam je bilo naći level dizajnere pa smo našli ekipu iz Slovenije, imamo tu četiri Slovenca koji s nama rade', objašnjava Petrušić.

Uz 284.000 nezaposlenih Hrvata naći stručni kadar najveći je problem industrije. Avian je na praksu došao čak iz Švedske u kojoj se mladi mogu školovati isključivo za rad u industriji video igara.

'U Švedskoj imate nekoliko takvih škola. Možete birati branšu koju želite. Ja sam odabrao dizajn, ali imate i smjer za level dizajnere i programere. Traje dvije godine s tim da je druga godina praksa u nekoj tvrtki', objašnjava praktikant iz Švedske.

Nakon FER-a dodatna edukacija

I sav trošak plaća švedska Vlada. Za razliku od Aviana, Mihael koji radi u drugom studiju je samouk pa mu je nakon završenog FER-a trebala dodatna edukacija.

'Trebalo je dodatno istraživanje, ali i kolege pomažu, tražimo zajedno rješenje i učimo skupa', objašnjava programer Mihael Arbanas.

Svi oni rade u studiju koji je izbacio već nekoliko igara. Gotovo sve izvoze.

'Nama je 70 do 80 posto svih proizvoda plasirano i kupljeno u Americi', kaže suosnivač studija Little Green Men Games - Mario Mihoković.

Gotovo sve što hrvatske tvrtke proizvedu izvozi se (99%). Godišnji rast industrije je 50 posto, a samo prošle godine domaće su tvrtke uknjižile dobit od 50 milijuna kuna. Muči ih to što se sva dobit dva puta oporezuje.

'Vama se sva zarada bilježi preko američkih portala, kao zarada ostvarena ne teritoriju SAD-a, a Hrvatska nema ugovor o sprečavanju duplog oporezivanja i vi na svaku zaradu plaćate dupli porez', objašnjava Mihoković.

Financiraju se uglavnom samostalno

A poticaja, kažu, gotovo da i nema.

'U siječnju sljedeće godine kreće ta mjera za novoosnovana inovativna poduzeća. Moći će aplicirati na mjeru za dobivanje do 90 posto sredstava za financiranje i realizaciju projekta', kaže Antonija Mršić iz Ministarstva poduzetništva.

Bez novca nema ni dobre produkcije.

'Studiji se financiraju uglavnom samostalno, bilo da je riječ o crowdfunding kampanjama gdje se novac prikuplja preko interneta, bilo da se radi o privatnim investicijama', kaže Ante Vrdelja iz Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Da bi bili konkurentniji, hrvatske tvrtke povezale su se u klaster. Ideja ne manjka.

'Ono što hrvatskim timovima nedostaje su kvalitetni kadrovi, obrazovanje i nekakva institucionalna podrška u smislu pomoći sa zakonima', priča Vrdelja.

A pomogla bi, kažu, i drugačija percepcija.

'Pa ljudi misle da se mi igramo po cijele dane', kaže Petrušić. 'Razbija se ta predrasuda, ali trebat će još vremena', smatra Mihoković.

A u poslu - vrijeme znači novac.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook