Hrvati, kada su plaćanja u pitanju, vole plastiku. U Hrvatskoj ima dvostruko više kreditnih i debitnih kartica nego stanovnika.


Prema podacima Hrvatske narodne banke, svaki građanin u prosjeku ima najmanje dvije kartice. Ipak, gotovina je još uvijek na prvom mjestu, no uporaba "plastičnog" novca znatno raste, čime Hrvatska prati europske trendove.

Hrvatska ima više kartica nego stanovnika - u Hrvatskoj živi gotovo 4 milijuna i 300.000 građana, a oni se služe s 8 milijuna i 700 000 debitnih i kreditnih kartica. Većina kartica, njih gotovo 7 milijuna, je onih debitnih - kada plaćate njima novac se odmah skida s vašeg računa. No raste broj i kreditnih kartica i to naravno zbog mogućnosti plaćanja na rate.

Prosječni hrvatski građanin u pravilu ima dvije kartice, no najčešće jednu od njih uopće ne upotrebljava. No zato će onu koju koristi provući u pravilu sedam puta na mjesec i s njom potrošiti oko 2500 kuna.

Na bakomatu ili u trgovini - svaki dan kartice se u Hrvatskoj provuku u prosjeku više od milijun puta. U prošloj godini "ispeglali" smo 132 milijuna kuna. No bez papirnatog novca itekako treba pripaziti.

"Treba uvesti zapravo nekakav limit koji bi na nekakav način mogli i potrošiti i kad kupimo jednu stvar ne moramo sve kupovati odjedanput nego na više mjeseci", kaže Zoran Balija, savjetnik za osobne financije.

Iako Hrvati sve češće biraju plastični novac, onaj papirnati Hrvatima je i dalje na prvom mjestu. Međutim prosječna vrijednost računa plaćenog gotovinom iznosi tek 66 kuna, a prosječna vrijednost transakcije plaćene karticom tri puta je veća - iznosi 207 kuna.