Vladina mjera Biram Hrvatsku s Novom godinom stupila je na snagu. Mjera kojom se želi privući sve one koje su otišli raditi preko granice. Reporterka Sabina Tandara Knezović u Dnevniku Nove TV otkriva koliko se iseljenika javilo i odlučilo se radi 200 tisuća kuna vratiti u Hrvatsku.

Galerija Putovanje Stjepan Šterc Ante Lončar +0 Damir Novotny

Trbuhom za kruhom iz Hrvatske je otišlo gotovo pola milijuna ljudi. Vladina ponuda je na stolu. Provjerili smo u Zavodu za zapošljavanje koliko ih se radi 200 tisuća kuna želi vratiti.

Vezani članci Roberta Metsola Šefica Europskog parlamenta podržala Hrvatsku u važnom pitanju: "Mislim da bi bilo sramotno da se ne poduzme taj idući korak" Testiranje na koronavirus, ilustracija Stigle nove brojke: Pogledajte stanje po županijama

"U ovom razdoblju možemo primijetiti da imamo upita, kako telefonskih tako mailom, na desetke. S druge strane smo primijetili na našim web-stranicama mjere.hr i HZZ povećan interes korisnika", naveo je ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.

Među tim upitima nisu Mario i Zvjezdana. Oni se nisu predomislili.

"Za 200 tisuća kuna ne bih se vratila u Hrvatsku jer mi to ne garantira daljnji uspjeh. Smatram da je to vrlo malo novca, koji ja ovdje zaradim u periodu od šest mjeseci", komentirala je Zvjezdana Petričević iz Njemačke.

"Iako je ponuda primamljiva, zvuči dobro i mislim da će mnogi prihvatiti. Ja ne mislim da je to dobro dugoročno rješenje. Moje je mišljenje da se političari bave posljedicama, ne uzrocima", rekao je Mario Knežević iz Austrije.

Interes za povratkom bio bi veći, smatra demograf Šterc, da je država primijenila irski model.

"Irsko iseljeništvo je shvatilo da im je jednostavnije poslovati u Irskoj nego u zemlji prebivanja. Posložili su poticajni porezni model gdje su oslobodili svaku investiciju irskog iseljeništva u Irskoj - uz uvjet zapošljavanja određenog broja ljudi - poreza na dobit na 10 godina", objasnio je demograf Stjepan Šterc.

"Kad uspoređujem s drugima u EU-u, možemo reći da je Hrvatska najizdašnija", rekao je Lončar. Austrija nudi, tvrdi ekonomist Novotny, znatno veće iznose.

"Dvjesto tisuća kuna je malo novca za pokretanje biznisa. Pogotovo u svjetlu činjenice da pola od tog iznosa poduzetnik mora vratiti državi kroz obavezne doprinose i jednostavno ne može pokrenuti ništa ozbiljno. Za početak, za pokretanje biznisa mu treba ne 200 tisuća kuna nego toliko eura", komentirao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Ilustracija Biste li se za 200.000 kuna vratili u Hrvatsku? Pogledajte što kažu mladi koji su otišli trbuhom za kruhom

Andrej Plenković Premijer o novom soju korone: ''Omikron se širi brže od delte, to je zabrinjavajuće'' Beroš otkrio kada u Hrvatsku stiže novo cjepivo

Činjenica je da aktivne mjere zapošljavanja više koriste oni koji iz Hrvatske nisu otišli. U četiri godine isplaćeno je oko pet milijardi kuna.

"28 tisuća osoba u Hrvatskoj je koristilo tu mjeru i važno je naglasiti da je za 2018. i 2019. - 85 posto tih gospodarskih subjekata aktivno i dalje", dodao je Lončar.

Iz Zavoda se nadaju da će sredinom mjeseca biti više i povratničkih zahtjeva. No da bi to bila ozbiljnija brojka, država će, čini se, morati ponuditi više od 200 tisuća kuna. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju