Momčilu Perišiću proglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu u trajanju 27 godina, a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u zatvoru, točnije 1078 dana.
Pročitajte i ovo
U čemu je tajna?
U ovih devet hrvatskih gradova prošle godine nije bilo razvoda
od 1992. do 1993.
Sud BiH presudio: "Bivši član Predsjedništva BiH nije kriv za ratne zločine"
Vijeće haaškog suda bivšeg generala Perišića proglasio je krivim što kao nadređeni nije kaznio oficire za raketiranje Zagreba, za ubojstva i kršenje pravila ratovanja, za nehumana djela, za ranjavanje i ubijanje civila u Zagrebu.
'Većina utvrđuje da je postojao odnos nadređeni-podređeni u relevantno vrijeme između generala Perišića i počinitelja zločinačkih napada na Zagreb 2. i 3. svibnja 1995. Većina utvrđuje da general Perišić, iako je odmah obaviješten o oba raketna napada na Zagreb, nije poduzeo razumne i neophodne mjere da kazni počinitelje čiji su teški zločini ostali nekažnjeni', kazao je sudac Bakone Moloto čitajući obrazloženje presude.
Nije imao kontrolu nad vojskom bosanskih Srba
Za razliku od toga vijeće je utvrdilo da Perišić nije odgovoran za propuste kažnjavanja podređenih u slučaju zločina počinjenih u BiH jer nije imao efektivnu kontrolu nad oficirima Vojske Jugoslavije koji su bili u sastavu vojske bosanskih Srba.
'Dokazi pokazuju da general Perišić nije mogao nametnuti obvezujuće zapovijedi generalu Mladiću koji je održao određenu mjeru neovisnosti tijekom rata', zaključilo je sudsko vijeće. Dok su trojica sudaca u presudi utvrdila da je Perišić kriv za pomaganje ubojstvima kao djelu povrede ratnog prava i običaja u Srebrenici smatrali su da nije mogao predvidjeti razmjere pokolja u Srebrnici u srpnju 1995. te su odlučili da nije kriv za djelo istrebljenja u Srebrenici kao zločin protiv čovječnosti.
Momčilo Perišić proglašen je krivim za zločine protiv čovječnosti u Sarajevu, za ubojstva, kršenje običaja ratovanja, ozljeđivanje civila i napade na civile. Vijeće haaškog suda zaključilo je da VRS u BiH nije radila razliku između vojnih i civilnih ciljeva, dapače, Vijeće tvrdi da je to bila redovita praksa.
Bivši načelnik generalštaba vojske Jugoslavije Momčilo Perišić nije kriv za zločin istrebljenja u Srebrenici. Vijeće haaškog suda u slučaju Srebrenice proglasilo ga je krivim za ubojstva, nehumana djela, ranjavanje, premještanje, progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.
'Perišić i prije tragedije Srebrenice bio obaviješten da VRS napada civile. Većina se uvjerila da je Perišić znao o prisilnom premještavanju muslimana kada Srebrenica padne pod kontrolu VRS-a. Znao je da će ih ubijati i progoniti', poručilo je Vijeće.
Suđenje Perišiću trajalo je tri godine, tijekom kojeg je ispitano više 100 svjedoka, a u proces su uvrštena 3794 dokazna predmeta.
Tužiteljstvo tražilo doživotni zatvor
Perišić je optužen za pokolj u Srebrenici, opsadu i teror civila u Sarajevu te za raketiranje Zagreba u kojem je u svibnju 1995. poginulo sedam, a ranjene su 194 osobe.
Haaško tužiteljstvo u završnim je riječima u ožujku ove godine zatražilo da se Perišića proglasi krivim i izrekne kazna doživotnoga zatvora. Obrana je tražila oslobađajuću presudu.
Generala Perišića optužnica tereti u 13 točaka za pomaganje i podržavanje zločina nad civilima u BiH i Hrvatskoj, od čega se četiri točke odnose na raketiranje Zagreba višecjevnim raketnim bacačem Orkanom 2. i 3. svibnja 1995. u kojem je poginulo 7, a ranjeno je najmanje 194 civila te na propuste u kažnjavanju počinitelja toga napada.
Perušić optužen i u Hrvatskoj
Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general Momčilo Perišić, kojeg je u utorak Haaški sud nepravomoćno osudio na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje opsade i terora civila u Sarajevu te pokolja u Srebrenici, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, u Hrvatskoj je osuđen na 20 godina zatvora zbog napada na Zadar 1991. godine.
Županijski sud u Zadru u travnju 1997. osudio je u odsutnosti Perišića na 20 godina zatvora za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava odnosno za ratni zločin protiv civila koji je počinjen u rujnu i listopadu 1991. godine. Sud je istodobno osudio za to djelo i 18 oficira tadašnje JNA te im je izrekao kazne zatvora u trajanju od 10 do 20 godina.
Obrazlažući presudu sudac Dubravko Krpina tada je kazao kako je njihova odgovornost nedvojbeno utvrđena među ostalim i izravnim svjedočenjem dvojice bivših pripadnika jugoslavenske vojske o Perišićevim zapovijedima za topničke napade na Zadar. Na temelju provedenih dokaza, iskaza saslušanih svjedoka i pregleda zapisnika i fotodokumentacije sud je zaključio da je prvooptuženi general Momčilo Perišić izdavao zapovijedi da se topništvom napadaju civilni objekti u Zadru.
U napadima na Zadar u rujnu i listopadu 1991. godine ubijeno je više od 30 osoba, a više od 120 gospodarskih, crkvenih, stambenih i drugih objekata oštećeno je ili srušeno. (Mi. Dr./Hina)