Odvjetnik Miroslav Šeparović, za kojeg je vijeće dan ranije utvrdilo da je u sukobu interesa, poručio je sucima da i "sada tvrdi da nije u sukobu interesa", da ničim nije ugrozio prava svog branjenika, kao i da svojim dosadašnjim postupcima nije pokazao nepoštivanje Suda.
Vijeće je u utorak, u odluci kojom je utvrdilo da je u sukobu
interesa po dva osnova, zaključilo da Šeparović "u predmetu ima osobni interes koji ga diskvalificira kao branitelja" te da će zbog svojih saznanja koje je stekao kao ministar pravosuđa u vrijeme Oluje "vjerojatno biti pozvan za svjedoka".
Vijeće je te zaključke u opširnoj odluci obrazložilo među ostalim i time da Šeparovićeva osobna saznanja uključuju i njegove tvrdnje da bivši predsjednik Franjo Tuđman nikad nije davao upute da se ne gone počinitelji kaznenih djela nad srpskim stanovništvom.
Također, Vijeće je zaključilo da je on relevantan svjedok za činjenicu tko snosi odgovornost za vojne sudove.
Vijeće je upravo u pitanju da li je za rad tih sudova bilo odgovorno Ministarstvo obrane ili Šeparovićevo
Ministarstvo pravosuđa utvrdilo njegov osobni interes u predmetu.
Dok Šeparović opovrgava odgovornost Ministarstva pravosuđa, ona bi optuženim generalima koji su povezani s Minstarstvom obrane mogla ići u prilog.
Šeparović je sucima na sjednici poručio da bi mu njihova
argumentacija bila jasna samo ako polaze od teze da su svi članovi tadašnje vlade, pa tako i on, članovi udruženog zločinačkog pothvata.
"To bi me onda diskvalificiralo", kazao je Šeparović ističući da
protiv njega nikad nitko nije vodio nikakvu istragu i da je nevin.
Stoga se, kazao je, "duboko ne slaže sa stajalištem suda".
Šeparović je istaknuo da nije povrijedio standarde profesionalne etike jer se proteklih mjeseci u osporavanju tvrdnje da je u potencijalnom sukobu interesa vodio stajalištem Žalbenog vijeća koje je predlagalo moguća rješenja te pozivao na dosadašnju praksu suda koja mu je u prilog.
Vijeće je, naime, u odluci najavilo da od Šeparovića očekuje da iznese razloge zbog kojih suci "ne bi trebali zaključiti da njegovi postupci predstavljaju nedozvoljeno ponašanje branitelja" kako ga definira članak 46 Pravila o postupanju pred Haškim sudom.
Taj članak propisuje da haški suci u slučaju da utvrde da je branitelj postupao na način koji ometa sudski postupak uključujući "da branitelj zanemaruje službenu dužnost ili na drugi način ne ispunjava standarde profesionalne stručnosti i etike" mogu, "nakon što ga upozore... i nakon što su mu dali pravo da se obrati sudskom vijeću, odlučiti da on više ne može zastupati optuženika" pred Haškim sudom.
Vijeće je u odluci u utorak već provelo prve korake iz tog članka jer je zapisalo da "upozorava Šeparovića" da je ustrajavanjem u zastupanju optuženog Markača... "ugrozio interese svoga klijenta" time što se nije već povukao, a čime je, "teškim nemarom, prekršio standarde profesionalne etike..." te mu je "dalo priliku da se obrati vijeću...".
Vijeće je u odluci u utorak zaključilo da je u ovom slučaju pravo optuženog na obranu po svom izboru podređeno šteti koja bi nastala Šeparovićevim ostankom u predmetu.
Prije Šeparovića riječ je tražio branitelj generala Ante Gotovine
Gregory Kehoe koji je upitao predsjedavajućeg suca da li bi njegovo odustajanje od Šeparovićeva svjedočenja promijenilo stajalište suda.
"Žao mi je, ovu ste odluku donijeli prekasno", odgovorio je
predsjedavajući sudac.
Pitanje potencijalnog sukoba interesa odvjetnika Šeparovića pojavilo se prošle godine kada se obrana generala Ante Gotovine, protiveći se odluci o spajanju njihova predmeta s predmetom "Čermak i Markač", pozvala na mogući sukob interesa odvjetnika Šeparovića, jer je otvorila mogućnost da branitelja generala Markača pozove za svjedoka.
Prije rasprave o slučaju odvjetnika Šeparovića, obrane generala Gotovine i Markača, te haški tužitelji kratko su obrazložili usmeno svoje argumente protiv, odnosno u prilog nadležnosti Haškog suda za Oluju.
Odvjetnik Goran Mikuličić zaključio je argumentacije obrane da je za zločine navedene u optužnici nadležno hrvatsko pravosuđe a ne Haški sud.
Optužnica tereti trojicu hrvatskih generala za zločine nad srpskim stanovništvom počinjene prije, tijekom i nakon operacije Oluja u razdoblju između srpnja i studenog 1995., etničkim čišćenjem koje je smišljeno u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata.
Početak suđenja ranije je zakazan za 7. svibnja, ali moguće
isključenje odvjetnika Šeparovića iz predmeta može dovesti u pitanje taj datum.
