Time je HNB podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, s obzirom na to da su ranije prognoze središnje banke predviđale rast realnog BDP-a u 2021. od 8,5 posto. Prognoze rasta BDP-a za iduću godinu su pak zadržane na 4,1 posto.
Guverner HNB-a Boris Vujčić nakon brifinga za novinare najavio je velike promjene za sljedeću godinu.
"HNB očekuje rast BDP-a u ovoj godini za 10,8 posto, prvenstveno zbog boljeg izvoza, i to zbog inozemne potražnje. To je glavni razlog zašto se PDV ovako brzo oporavio", rekao je Vujčić i dodao kako će u sljedećoj godini rast BDP-a za 4,1 posto potaknuti nastavak snažne inozemne potražnje, ali i veća osobna potrošnja, koja će rasti pod utjecajem BDP-a i stanja na tržištu rada.
"U ovom je trenutku zaposlenost viša nego što je bila 2019. godine. Ta razlika u zaposlenosti, kako idemo prema kraju godine, sve se više povećava", istaknuo je i dodao da se taj trend očekuje i u početku sljedeće godine.
Inflacija 2,4 posto
"Razlika u zaposlenosti se prema kraju godine sve više povećava, što stvara pritisak na rast plaća i osobne potrošnje. Inflaciju za ovu godinu procjenjujemo na 2,4 posto i procjenjujemo da će na toj razini biti i sljedeće godine", objasnio je Vujčić.
Tekuća su kretanja pozitivno iznenadila, posebice kada je riječ o izvozu usluga i osobnoj potrošnji, navodi i dodaje da bi povećanje cijena energenata povećalo inflaciju.
"Stopa inflacije bi mogla ostati na razini iz ove godine, ali uz određene rizike, a oni se prvenstveno odnose na kreditne cijene energenata", rekao je.
Ulazak u eurozonu
Navodi kako bi tržišne kamatne stope mogle uskoro početi rasti. "Moglo bi se dogoditi da rastu, kamatne stope u dužem roku prvo porastu od onih u kratkom roku", dodao je Vujčić.
Ističe da bi Hrvatska mogla ostvariti kriterij za ulazak u eurozonu.
"Iskustvo je da Europska komisija do sada nije referentnu vrijednost inflacijsku stavila da je niža od prosječne stope inflacije u eurozoni, a mi očekujemo da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti na razini stope inflacije u eurozoni i ako to bude u budućnosti, tako bi mi mogli ostvariti taj kriterij", objasnio je Vujčić.
"Glavna logistička aktivnost je povlačenje gotovine i zamjena gotovine kuna s eurom. U tu svrhu morat ćemo otkovati veliku količinu novca. Morat ćemo posuditi novčanice od drugih središnjih banaka i poslije im vratiti te novčanice i osigurati da od 1.1. one budu u rukama kako poslovnog svijeta, tako i građana kako bi mogli raditi s novim novčanicama", rekao je Vujčić.
Dvostruke cijene od ljeta
"Uz to, radit ćemo na zaštiti potrošača kroz obvezu dvojakih cijena, koje će biti u kunama i eurima od ljeta iduće godine, vjerojatno, ako ćemo ulaziti od 1.1.2023. godine", rekao je Vujčić.
"Na cijelom nizu informatičkih prilagodbi koje su pred nama, ali i pred tvrtkama koje se moraju pripremiti i već rade na tome jer se ne može čekati ljeto iduće godine", naglasio je.
"Informatičke prilagodbe u poduzećima su u tijeku", naglasio je Vujčić.
O prešutnom prekoračenju u bankama
Vujčić navodi kako će građani Hrvatske moći ulaskom u eurozonu moći otvarati račune u svim zemljama koje su u eurozoni, što znači da će se povećati i izbor banaka u kojima će građani moći biti klijenti.
Navodi kako će se s bankama potpisati sporazum prema kojem bi prešutna prekoračenja "potrošačima koji imaju manju razinu zaštite" u bankama bila prepisana u dopuštena prekoračenja.
"Nakon javne rasprave oko toga i sastanka s bankama nema nikakvih prigovora potrošača i banke, svima kojima smanjuju ili zatvaraju minuse već sada nude otplatu na 12 mjeseci, što nije garantirano zakonom o prešutnim prekoračenjima", dodao je Vujčić.
Bizaran slučaj
Strašna tragedija
tenzije na sjednici
