Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prema spoznajama TIH-a građani su sve svjesniji svojih prava na informacije.


'Svake godine sve više građana svjesno je da imaju pravo dobivati sve informacije o radu tijela javne vlasti', smatra Zorislav Antun Petrović, predsjednik Trancparency International Hrvatska.

Vezani članci Slika nije dostupna Mesić potpisao TIH-ovu peticiju 'Imamo pravo znati' Slika nije dostupna Milanović podupro akciju 'Imamo pravo znati'

Povodom akcije 'Imamo pravo znati' koju zajedno organiziraju Gong i Tranparency International Hrvatska, predsjednik TIH-a, Zorislav Antun Petrović odgovorio nam je na pitanja o transparentnosti rada institucija u Hrvatskoj i stavu građana o radu tijela javne vlasti.

Privodi se kraju akcija 'Imamo pravo znati', kako se sve odvija, jeste li zadovoljni?

Kolege iz GONG-a i mi smo organizirali info štandove u ukupno deset gradova i planiramo još posjetiti Vukovar do konca listopada. Žao mi je da nismo uspjeli kao prethodne dvije godine organizirati i koncert na Dan prava na pristup informacijama 28. rujna, ali zbog financijske krize je to bilo nemoguće. U svakom slučaju, zadovoljan sam jer svake godine sve više građana je svjesno da imaju pravo dobivati sve informacije o radu tijela javne vlasti.

Tko je od predsjedničkih kandidata najotvoreniji, a tko najzatvoreniji kada je riječ je o davanju informacija o financiranju svoje kampanje?

To je još prerano govoriti jer formalna kampanja još uvijek nije počela pa još niti ne znamo tko će se sve doista kandidirati. Međutim, sudeći po dosadašnjem ponašanju potencijalnih kandidatkinja i kandidata u predstojećoj predsjedničkoj kampanji će se razina transparentnosti financiranja kampanja podići. Dosad je najtransparentnija kampanja bila predsjednika Stjepana Mesića 2005. godine.

Prema vašem mišljenju, kažnjavaju li glasači političare koji nisu transparentni?

Da, sve više i više. Demokracija se isto uči i otvorenost rada tijela javne vlasti koje pojedini političari vode postaje sve važnija za birače.

Imate li dojam da su stanovnici Hrvatske (ne)zadovoljni pristupom informacija koje očekuju da bi trebali dobiti od institucija?

Često su nezadovoljni, za što su dva temeljna razloga: nedovoljna otvorenost tijela javne vlasti i nepoznavanje organizacije tijela javne vlasti ili zakona, odnosno neupućenost građana. Trebat će još puno truda uložiti da se razina otvorenosti tih komunikacijskih kanala dovede na potrebnu razinu, a u tome bi trebala prednjačiti tijela javne vlasti.

Kakve su posljedice za društvo čije institucije nevoljko dijele informacije s građanima?

Najjednostavnije je usporediti zemlje koje su potpuno otvorene za svoje građane, poput Norveške, Švedske ili Finske, sa zemljama u kojima su pristup informacijama i otvorenost tijela javne vlasti zatvoreni, poput Mianmara ili Haitija.

Kako biste ocijenili rad premijerke Kosor na poboljšanju transparentnosti hrvatskih institucija?

Tek je prošlo prvih sto dana, rano je za bilo kakve ocjene.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju