Gost Dnevnika Nove TV bio je dr. sc. Igor Štagljar, jedan od vodećih molekularnih biologa u svijetu koji radi na pronalasku lijekova za karcinom pluća i Parkinsonovu bolest, a dobitnik je i Inovacijskog Oscara za tehnologiju.


Dr. sc. Igor Štagljar profesor je u Centru za istraživanje života "Terrence Donnelly" na Sveučilištu u Torontu, a u Splitu je, zajedno s profesorima Miroslavom Radmanom i Mladenom Merćepom, organizao prestižnu međunarodnu biomedicinsku konferenciju na Mediteranskom institutu za istraživanje života.

Vezani članci Mustafa Nadarević Mustafa Nadarević dočekao 77. rođendan u bolnici: "Ne znam što bih više rekao o svom stanju" Sharon i Ozzy Osbourne (Foto: Getty Images) Legendarni roker konačno progovorio o teškoj dijagnozi: "Ne mogu više čuvati tajnu i nemam više isprika"

Profesore Štagljar koje teme dominiraju konferencijom? Okupili ste uvažene znanstvenike.

"Okupili smo, možemo slobodno reći, creme de la creme svjetske znanosti ovdje u Splitu. Ovdje s nama su profesor Tony Hunter, koji tvorac prvog ikad razvijenog pametnog lijeka protiv karcinoma, s nama je i profesor Ruedi Aebersold s ETH-a u Švicarskoj i da još ne nabrajam, negdje oko 25 vodećih stručnjaka u području i mi ćemo ovih nekoliko dana ovdje u Splitu govoriti najvažnijim dostignućima u liječenju brojnih karcinoma, Parkinsonove bolesti i također nekih metaboličkih sindroma i mislim da će to biti odlična prilika da posjetitelji ove konferencije, a ima jako puno studenata i postdoktoranata iz Hrvatske i iz cijelog svijeta, nauče jako puno o svm tim temama".

U kojoj su fazi vaša istraživanja oko lijeka za karcinom pluća? Mogu li se pacijenti nadati da će u budućnosti takvi karcinomi biti izlječivi?

"Naš lijek za karcinom pluća napreduje jako dobro. Za sada vam mogu reći da ću u petak po prvi puta govoriti na ovoj konferenciji i predstavit ću sve naše zadnje podatke koje smo skupili u posljednje 3 godine otkako radimo na razvitku tog lijeka i mogu vam reći da će u idućih 6-9 mjeseci sva naša istraživanja biti objavljena u jednom od vodećih svjetskih časopisa. Sad vam ne mogu reći u kojem, jer još nismo ni napisali taj rad, ali moje iskustvo i rezultati koje smo dobili su stvarno fascinantni. To može biti jedna mala pretpremijera, jedna najava naših rezultata koji će za jedno 9-12 mjeseci biti objavljeni. Dakle, mogu sa sigurnošću reći da smo došli jako daleko kod pripravka tog lijeka koji će liječiti najučestaliju formu karcinoma pluća, a to je karcinom pluća nemalih stanica".

To su lijepe vijesti. Profesore, nedavno ste predstavili i studiju za liječenje Parkinsonove bolesti. Jeste li počeli s istraživanjima na pacijentima?

"Da, mi smo prije dva mjeseca objavili tu veliku studiju gdje smo pronašli jedan novi biomarker, terapeutsku molekulu, koja kad je maknemo iz stanica pacijenata s Parkinsonovom bolesti možemo znatno poboljšati motoriku tih pacijenata i ta naša istraživanja sada radimo dalje s našim kolaboratorima na Sveučilištu u Barceloni. To je profesor Francisco Ciruela koji je vodeći svjetski stručnjak u području istraživanja Parkinsona i sva daljnja klinička istraživanja će se provoditi tamo u Barceloni. I nadam se također da ćemo uskoro moći predstaviti rezultate koji su jako obećavajući".

Prošle godine naše su vas kamere snimile na prosvjedu za kurikularnu reformu u Dubrovniku. Što mislite, zašto Hrvatska nikako ne kreće s reformom školstva - a svi se slažu da je nužna?

"Očigledno nekom u Hrvatskoj paše da mladi naraštaji ne dobivaju dovoljno znanja. Znate, najlakše je manipulirati ljudima koji su u neznanju. Prema tome, ja stvarno ne razumijem zbog čega mi u Hrvatskoj moramo toliko dugo čekati na jednu takvu reformu, koja bi se po mom sudu mogla sprovesti u narednih dva do tri mjeseca. Znači, sve je napisano, sve stoji, ali očigledno to nekome smeta. Kome smeta možemo nagađati, možemo pretpostavljati. Mislim da u crkvenim krugovima ima jako puno vodećih ljudi kojima ne paše da se u Hrvatskoj sprovede ta kurikularna reforma i nadam se da će se to napokon početi provoditi. I nadam se da će ta nova koalicija između HDZ-a i HNS-a napokon početi nešto raditi na tom području".

Član ste i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kako biste ocjenili stanje u hrvatskoj znanosti, može li se u Hrvatskoj išta značajno u znanosti napraviti, s obzirom na (ne)ulaganja?

"Hrvatska jako malo ulaže u znanost, negdje oko 0,65 posto BDP-a. U Kanadi je to 2,9 posto, u Izraelu je to skoro 4 posto... Ali usprkos svemu tome, ja sam već nekoliko puta napomenuo da u Hrvatskoj ima jako dobrih znanstvenika koji rade izuzetno dobre stvari. Prema tome, ono na što sam ja apelirao u prošlosti je da se taj novac, koji se izdvaja za znanost, da najboljim ljudima u Hrvatskoj. Na taj oni koji su najbolji dobivaju novac za znanost, a ne da se on po socijalističkom sistemu dijeli svakom po malo".

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju