Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Georg Gavrilović, vlasnik Mesne industrije Gavrilović, protiv kojeg je Uskok pokrenuo istragu tereteći ga da je u privatizaciji tvrtke Gavrilović, 1991. i 1992. nezakonito stekao najmanje dva milijuna njemačkih maraka, odnosno 7,8 milijuna kuna, u srijedu navečer je priopćio kako je riječ "o hajci države" i da je kupnja Mesne industrije Gavrilović u stečaju provedena zakonito.


“Uvjeren sam da ovo predstavlja nastavak hajke državnih institucija zbog međunarodne arbitraže u kojoj Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske. Pritiscima na mene osobno, moju obitelj te tvrtku Gavrilović želi se utjecati na konačnu odluku arbitražnog suda", ustvrdio je u priopćenju Georg Gavrilović.

Naveo je da će "i o ovom procesu iniciranom od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske obavijestiti i arbitražno vijeće u Washingtonu (SAD) zaduženo za rješenje spora između Mesne industrije Gavrilović i Vlade Republike Hrvatske. Poduzet ćemo sve zakonske mjere kako bi zaštitili naša prava kao investitora i zatražiti od arbitražnog vijeća, ali i drugih međunarodnih institucija zaštitu od tih pritisaka", rekao je Gavrilović.

Đuro Gavrilović pod istragom zbog ratnog profiterstva

Dodaje da je prilikom kupnje Mesne industrije Gavrilović u stečaju postupao "u cijelosti u skladu sa zakonskim propisima" te da će u potpunosti surađivati s istražnim tijelima kako bi dokazao da je na javnom natječaju 1991. kupio Mesnu industriju Gavrilović u stečaju, "na zakonit način".

Đuro Gavrilović pod istragom zbog ratnog profiterstva

Uskok je pokrenuo istragu protiv vlasnika mesne industrije Gavrilović, Đure Gavrilovića, kojega tereti da je prilikom privatizacije tvrtke koja je nekada bila u vlasništvu njegove obitelji, nezakonito stekao najmanje dva milijuna njemačkih maraka, odnosno 7,8 milijuna kuna.

Ne otkrivajući identitet Uskok je na internetskoj stranici objavio da Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti i poticanje na te nezakonitosti. No, kako se navodna zlouporaba dogodila ratnih 1991. i 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Uskok sumnja da je Gavrilović od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. iskoristio otežano funkcioniranje državnih tijela tijekom Domovinskog rata, a u nakani da se na štetu države okoristi stjecanjem više tvrtki u stečaju vrijednih gotovo 68 milijuna tadašnjih maraka, ugovorom o prodaji poduzeća u stečaju od 11. studenoga 1991. obvezao platiti 3,3 milijuna maraka, "iako za to plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine".

"Iako nije uplatio navedeni iznos, okrivljenik je 22. studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju", tvrde u Uskoku.

Potom je, navodi tužiteljstvo, znajući kako se na inozemnom računu jedne osobe nalazi novac za potrebe obrane, od ministra financija Martinovića koji je bio ovlašten za raspolaganje novcem za nabavu oružja i opreme, zatražio da toj osobi naloži da u njegovu korist uplati dva milijuna maraka, što je Martinović navodno učinio 1. ožujka 1992.

Kada mu je na inozemni račun 'sjeo' milijunski iznos Gavrilović je uz dodatni kredit podignut na temelju imovine tvrtki u stečaju, uplatio iznos iz ugovora o kupovini na račun jednog inozemnog trgovačkog društva, navodi Uskok.

Sumnjaju i da je tijekom listopada 1992. u nakani da se "okoristi neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkih društava", koristeći pri tome činjenicu da je zbog ratna bila otežana kontrola zakonitosti poslovanja tvrtki, "s jednom osobom dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu" za najmanje pola milijuna maraka.

"U cilju prikrivanja da je dio kupovine društava u stečaju isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu Republike Hrvatske, okrivljenik je, sukladno dogovoru s ministrom financija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obveza Republike Hrvatske za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu, što je kupac poslovnog prostora i učinio", navodi Uskok. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook