Gost Dnevnika Nove TV bio je Davor Banović, stalni sudski vještak za financije. Pojasnio je što su to porezne oaze, offshore kompanije i je li njihovo poslovanje nužno nelegalno.


Gospodine Banoviću, možete li nam reći što su uopće porezne oaze i zašto je neka država oaza, a neka nije?

Porezne oaze su u biti utočište za veliki kapital, koji naravno izbjegava plaćanje poreza s jedne strane, što je najblaži oblik pranja novca. Dakle od najbližeg oblika, izbjegavanja plaćanja porezne obveze, do onog najradikalnijeg, do crnog novca od traffickinga, trgovine ljudima, robovskog rada i onim najtežim oblicima kriminalnog novca. Te porezne oaze nisu pod nadzorom. Prema tome, one omogućavaju anonimnost svim onima koji u tim offshore zonama i poreznim oazama, odluče sakriti svoj novac, odnosno preko kojih pokušavaju taj novac ilegalnog porijekla uključiti u normalne robno-novčane tokove.

Pojasnimo i neke pojmove iz svijeta financija - što je offshore tvrtka?

To su tvrtke koje se registriraju izvan zemlje u kojoj osnivač te offshore tvrtke živi. Dakle to su tvrtke da tako kažemo, pri bankama, pri financijskim institucijama, jer sami vidimo kad se meteorološke prilike pokvare pa nam pokažu British Virgin Islands da tamo nema ničeg, niti banke, niti struje niti bilo kakvog drugog mogućeg oblika komunikacije. Prema tome, to su izvan sjedišta poreznog obveznika, trgovačka društva koja on osniva na svoje ime ili na neko drugo ime, jer se pitanje vlasnika tu ne problematizira i ne utvrđuje na isti način kao kad osniva kompaniju u normalnim okruženjima.

Čuli smo, osnivanje takvih tvrtki je legalno, ali zašto su onda pod povećalom?

Zato jer je to prvi moment ulaska tog crnog novca u platni promet. To je mjesto gdje se radi prvi korak legalizacije tog crnog novca. Zbog toga je pod pojačanim nadzorom i najveća vjerojatnost da se može otkriti, jer slijedeći trag novca se dolazi do toga gdje je taj novac mogao završiti. Prema tome, to je taj prvi korak na kojem se najčešće i otkrivaju t koji preko offshore kompanija žele nešto nelegalno. Naravno, ima offshore kompanija koje osnivaju velike tvrtke, iz njima znanih razloga, jer ne žele da se pojavljuju kao investitor na određenom tržištu ili bi imali prepreke u poslovanju pa rade preko offshore kompanija. Dakle, ne možemo a priori tvrditi da je to nešto negativno ili automatski okarakterizirati kao loše. Osim tih offshorea, imamo posebno i zemlje, poput Wyominga, Nevade u kojima se može osnovati trgovačko društvo preko interneta. Dakle to je trošak osnivanja od nekih 200 dolara i u biti nikakvih oporezivih transakcija dalje nema. Mislim da se to kod nas zasad nije još toliko populariziralo, ali vidjet ćemo kako će biti u skorašnje vrijeme, jer smo mi na neki način živjeli pod staklenim zvonom, izolirani od svijeta, od financijskih tržišta i od ovog u što smo sad na velika vrata ušli.

Što sada slijedi, konkretno u ovom slučaju Rajskih dokumenata?

Sad slijede masovne istrage tko su uopće sudionici, odakle taj novac potječe, hoće li se problematizirati kaznena odgovornost. Bit je svega da imamo odvjetnike i financijske savjetnike, koji u ime nekog raspolažu tim novcem i omogućavaju ostvarenje velikog profita. Postoje ti takozvani hedge fondovi, koji su bili primarno napravljeni da bi se smanjio rizik investicijskih ulagača, međutim se on sad pretvorio u nešto drugo. Zbog čega? Zbog toga jer on jednostavno nema kontrole. Čak ni u Americi te hedge fondove, koji se kao LLC osnivaju kao društva ograničene odgovornosti, nema nikakve kontrole koje vrijede za trustove, za one investicijske fondove koji posluju u skladu s američkim zakonima. To je ostala još jedna siva, da ne kažem mutna zona u investicijskim aktivnostima na svjetskoj razini.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr