Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Krediti u švicarcima ili eurima ipak nisu jedino što bi trebalo zabrinjavati hrvatske građane.


Na svakodnevne, male troškove poput kamata na dopušteno prekoračenje na tekućem računu, ili pak naknade za podizanje gotovine na bankomatima često i zaboravljamo. Uz malo pažnje, na godinu u prosjeku samo kroz te dvije stavke mogli bismo uštedjeti i više od 1.000 kuna.

Vezani članci Boris Lalovac (SDP), bivši ministar financija, i Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr) Bivši ministar financija Boris Lalovac upozorava: "Ako dođe do poremećaja na bilo kojem tržištu, bit ćemo u velikom problemu" Švicarski franak (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Vrhovni sud uskoro će morati donijeti odluku koje će se morati pridržavati svi sudovi

Odlazak u popularni minus na tekućem računu realnost je za gotovo polovicu njihovih vlasnika. 'Odobreni iznos dopuštenog prosječnog dopuštenja okvirnog kredita iznosi 67 kuna, dok prosječni dio iskorištenog okvirnog kredita po tekućem računu iznosi 4.500 kuna', ističe Sandra Rak Pavlak iz Erste banke.

Minus dakle ipak ne iskorištavamo do zadnje lipe, no spadate li u prosjek to bi značilo da ste cijelo vrijeme u minusu za jednu prosječnu plaću. 'Kamatna stopa po odobrenom kreditu po tekućem računu iznosi od 8,5 do 11,95 posto', kaže Pavlak. Na četiri i pol tisuće kuna minusa tijekom cijele godine to pak iznosi oko 600 kuna. Mnogi su čini se baš zbog toga počeli ipak više paziti.

Bankomati su nam u jednu ruku svima olakšali život, no upravo oni skrivaju još jednu, ne baš jeftinu zamku. Podižete li gotovinu na bankomatima koji nisu od vaše banke svaka će vas transakcija koštati oko 11 kuna. Činite li to u prosjeku jednom na tjedan u vjetar ćete baciti još 600 kuna. Nekoliko koraka više do pravoga bankomata, dakle, itekako se isplati, a suzdržite li se još i od minusa godišnje možete ukupno uštedjeti i do 1.200 kuna.