Ograde, zidovi i žice na granicama: Europa priprema strože mjere za ilegalne migrante

Europska unija želi učinkovitije suzbijati nepravilne migracije novim prijedlozima koji predviđaju brže deportacije i uspostavu kontroverznih centara izvan teritorija EU-a u koje bi se slalo migrante kojima je odbijen zahtjev za azil, piše Europska novinska redakcija (ENR), u kojoj je i Hina.

I dok neke vlade zagovaraju još strože mjere, kritičari upozoravaju da bi taj plan mogao dovesti do povreda ljudskih prava i pravnih bitaka.

Pitanje vraćanja migranata kojima je odbijen azil godinama izaziva burne rasprave u Europskoj uniji. Mnoge države članice uporno pozivaju na stroža pravila za brže vraćanje odbijenih migranata u zemlje njihova podrijetla.

Nezadovoljstvo javnosti imigracijom potaknulo je jačanje krajnje desnice na izborima u nekoliko država članica EU-a, a to je povećalo pritisak na vlade da postrože svoje stajalište.

Predvođeni vladama Švedske, Italije, Danske i Nizozemske, čelnici EU-a pozvali su u listopadu da se hitno donese novi zakon koji bi omogućio brže vraćanje odbijenih migranata i zatražili da Europska komisija razmotri inovativne načine za suzbijanje iregularnih migracija.

Komisija je odgovorila da planira stroža pravila za deportaciju i strože kontrole, sve u cilju bržeg vraćanja migranata kojima je odbijen azil i drugih migranata koji nemaju pravo ostati u EU-u.

Prema Komisiji, samo se oko 20 posto ljudi kojima je naređeno da odu zapravo vrate u svoju zemlju podrijetla.

"Novim sustavom vraćanja osigurat ćemo da oni koji nemaju nikakvo pravo ostati u Europskoj uniji zaista budu vraćeni", rekao je europski povjerenik za migracije Magnus Brunner na konferenciji za novinare u Strasbourgu.

"To će znatno povećati povjerenje u naš zajednički europski sustav azila i migracija", dodao je.

Zajednička pravila za deportaciju u pripremi

Brunner je rekao da je krajnji cilj uvođenje zajedničkih pravila za obradu odbijenih tražitelja azila i ljudi koji prekorače svoje vize.

Odluka o deportaciji donesena u jednoj državi članici bit će automatski priznata u drugima kako bi se izbjeglo ponavljanje postupaka u različitim zemljama.

Prema prijedlogu, Komisija želi dati državama članicama mogućnost da sankcioniraju migrante koji ne surađuju s vlastima financijskim kaznama u obliku smanjenja ili uskraćivanja socijalnih naknada, zapljenom identifikacijskih dokumenata ili zabranom ulaska.

Najkontroverznija je uspostava povratničkih centara izvan EU-a u koje bi se odbijene migrante moglo poslati do transfera u njihovu zemlju podrijetla. To sada nije moguće jer se po pravilima EU-a migrante može prebaciti samo u njihovu zemlju podrijetla ili zemlju tranzita, osim ako ne pristanu drukčije.

Prijedlog uredbe omogućio bi državama članicama da sklope sporazume s drugim nacijama o uspostavi takvih centara i u tom smislu ide u smjeru protokola koji su potpisale Italija i Albanija.

Sporazum, koji su potpisali talijanska premijerka Giorgia Meloni i njezin albanski kolega Edi Rama u Rimu u studenome 2023., predviđa da će u Albaniji mjesečno biti smješteno do 3000 migranata i izbjeglica koji čekaju da im se u Italiji riješi zahtjev za azil.

Centri u Albaniji trebali bi ubrzati obradu zahtjeva za azil (nekih) migranata. Ljudi s posebnim potrebama kao što su stariji, djeca ili trudnice izuzeti su iz sporazuma.

Međutim, europski dužnosnici kažu da su predloženi povratnički centri suštinski drukčiji koncept i da se odnose na migrante kojima je odbijen azil, a ne pojedince koji traže europsku zaštitu.

Budući da ih prate pravne i etičke dvojbe, neki stručnjaci smatraju da su povratnički centri skupa i nepraktična zamisao koja vjerojatno neće tako skoro zaživjeti u većoj mjeri unatoč Komisijinom prijedlogu.

Dr. Marta Welander iz Međunarodnog spasilačkog odbora upozorila je da će prijedlog vjerojatno rezultirati „razdvajanjem obitelji, držanjem ljudi u uvjetima sličnim zatvoru” i povećanim rizikom od povreda ljudskih prava.

"Namjerno držanje tih ljudi daleko od očiju i uma nije održivo rješenje za europske migracijske izazove", rekla je.

Iregularne migracije u padu

Usred glasnih zahtjeva europskih vlada da se suzbija migracije, podaci pokazuju da su ilegalni ulasci zapravo već u padu u nekoliko zemalja.

Iregularni prelasci granice smanjili su se prošle godine u EU-u za 38 posto, na 239.000, nakon gotovo desetogodišnjeg vrhunca 2023., prema podacima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).

U Sloveniji broj iregularnih prelazaka granice 2024. znatno se smanjio. Policija je prijavila oko 46.000 slučajeva, gotovo 25 posto manje nego 2023. godine.

Iregularne migracije preko slovačke granice smanjile su se prošle godine za više od 94 posto, prema izvješću glavnog slovačkog povjerenika za granice za 2024.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je zemlja smanjila broj iregularnih ulazaka migranata za gotovo 70 posto.

Mediji i međunarodne nevladine organizacije često optužuju hrvatsku policiju za navodna nasilna vraćanja migranata preko granice, pri čemu se migrantima oduzima dokumente, osobne stvari i mobitele. Vlada negira te optužbe.

Njemačko savezno ministarstvo za unutarnje poslove objavilo je u siječnju da je u prvih 11 mjeseci 2024. bilo zapanjujućih 18.384 slučajeva vraćanja. Njemački izborni pobjednik, konzervativac Friedrich Merz (CDU), obećao je postrožiti restrikcije kako bi smanjio iregularne migracije, na primjer odbijanjem migranata bez dokumenata na njemačkim granicama.

U Španjolskoj, međutim, broj iregularnih migranata 2024. bio je gotovo rekordan. Po podacima koje je u siječnju objavilo španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova, zabilježeno je 63.970 iregularnih ulazaka u zemlju. Najveći dio migranata, njih 73,2 posto, stigao je atlantskom rutom iz Afrike do Kanarskog otočja.

U studenome vlada je usvojila reformu imigracijskih propisa koja je smanjila vremenske okvire i pojednostavila uvjete za regularizaciju migranata koji žive u Španjolskoj bez dokumenata. To bi moglo iskoristiti 900.000 migranta tijekom iduće tri godine, prema Elmi Saiz, španjolskoj ministrici inkluzije, socijalne sigurnosti i migracija.

Europski zidovi i ograde

Nekoliko država članica EU-a, uključujući Italiju, Nizozemsku i Dansku, zauzima se da se na razini EU-a dodatno postroži ulaske, uključujući jačanje vanjskih granica.

Ključne inicijative s ciljem sprječavanja migranata da uđu na teritorij EU-a osmišljavaju se, na primjer, duž poljsko-bjeloruske granice te grčke i bugarske granice s Turskom. Turska dijeli granicu s Grčkom dugu 200 kilometara.

Godine 2022. Poljska je počela izgradnju pet metara visoke i 186 kilometara duge metalne ograne. Pokušaje tisuća migranata s Bliskog istoka i iz Afrike da uđu u Poljsku Varšava smatra hibridnom operacijom Bjelorusije i Rusije u cilju destabilizacije Poljske i EU-a.

Turska planira izgraditi 8,5 kilometara dug zid na svojoj zapadnoj granici gdje su Grčka i Bugarska već podigle vlastite ograde.

Godine 2014. Bugarska je podigla 30 kilometara dugu ogradu od bodljikave žice duž granice s Turskom kada su migranti pohrlili tim putem izbjegavajući opasne prelaske Sredozemnog mora.

Bugarska granična policija 2024. godine spriječila je više od 52.500 pokušaja migranta da ilegalno uđu u zemlji. Migracijski pritisak smanjio se za 70 posto u odnosu na godinu prije, rekao je direktor granične policije Anton Zlatanov u utorak na sastanku čelnika graničnih policija Austrije, Bugarske, Rumunjske i Mađarske.

Početkom veljače bugarska granična policija počela je također tzv. Operaciju solidarnost, zajednički projekt s kolegama iz Austrije, Mađarske i Rumunjske na bugarsko-turskoj granici.

Bugarska je 1. siječnja postala punopravnom članicom šengenskog prostora slobodnog kretanja. Granične kontrole ostale su na snazi sa Sjevernom Makedonijom, Srbijom i Turskom.

Pročitajte i ovo Problemi sa srcem Premijer Plenković operiran u KBC-u Rebro

Pročitajte i ovo studenti stigli FOTO/VIDEO Nestvarne scene iz Beograda, svuda odjekuje: "Pumpaj"

Pročitajte i ovo Izvještaj iz Beograda Reporterka Dnevnika Nove TV o najvećem prosvjedu od pada Slobodana Miloševića: "Jedne stvari se svi najviše boje"