Ivan Đikić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu pojasnio je situaciju s mutacijom fatalne bakterije E. coli od koje je do sada umrlo 18 ljudi, a zaraženo njih više od 1500.
Europom hara superbakterija, jesu li Vas u Njemačkoj kontaktirali radi pomoći u rješavanju problema koje izaziva?
Nisam kontaktiran od službenih ustanova kao što su epidemiološke ili javne ustanove koje se bave tim slučajem, ali preporuke Ministarstva zdravstva i znanosti su bile da se znanstvenici trebaju više povezati i intenzivirati istraživanje i upravo na tome radim zajedno s kolegama iz Njemačke. Ovo naše zadnje otkriće je ukazalo da jedna vrsta bakterija kao što je salmonela može imati efikasan način uklanjanja i sada zajedno s kolegama radimo i na shigelli, listeria i najnovije na Escherichia coli, odnosno nekoliko njezinih podvrsta.
Je li i mutacija escherichije coli rezultat sve veće otpornosti na poznate lijekove i što vi predlažete?
Čini mi se da je ova nova vrsta E. coli nastala prirodnom evolucijom, da je nastala negdje u području Hamburga, još uvijek se ne zna točan izvor, i da je prebačena putem prehrane, probavnog trakta do ljudi. Ta bakterija ima određeni genom, koji je vrlo patogen za naš hematološki sustav i dolazi do oštećenja krvožilnog sustava i bibrega i to uzrokuje smrtnast kod ljudi. Prema tome, čini mi se da ova bakterija nije bila izložena velikim dozama i različitim antibioticima, nego je produkt prirodne evolucijske selekcije.
Kako će se globalno odvijati istraživanja oko suzbijanja ove superbakterije?
Očigledno je da postoje dva problema. Jedan problem je lociranje izvora bakterije. Mislim da je to jako važno da se prekine prijenos bakterije preko hrane do ljudi i to je jedan od glavnih problema svih službi u Njemačkoj. Druga stvar je da bakterija očigledno ima drugačiji genom i drugačije sposobnosti nego do sada poznate podvrste E. coli i znanstvenici zajedno sa Svjetskom znanstvenom organizacijom ulažu maksimalne napore da se otkrije kompletan genom i da se vidi na koji način, preko znanstvenih spoznaja, možemo biti najuspješniji u liječenju i prekidanju daljnje infekcije i daljnje epidemije tom bakterijom.
>> 'Ovu bakteriju dosad nismo vidjeli'
Koliko vremena treba proći prije nego što se Vaša znanstvena istraživanja budu mogla primijeniti u medicini i liječenju protiv ovakvih zaraza?
Ovo zadnje otkriće, u kojem smo otkrili način na koji se naše stanice bore protiv salmonele, bio je u biti jedan sretni moment. Mi smo istraživali na koji način bakterije uzrokuju pojačanu metastazu kod tumora debelog crijeva i srećom smo otkrili mehanizam pomoću kojeg se naše stanice epitelne u crijevima bore protiv infekcije salmonelom, a vjerujemo i s drugim bakterijama, i to je jedno vrlo bazično otkriće objavljeno prije nekoliko dana i normalno da ćemo sada intenzivirati sve napore da vidimo na koji način se to otkriće može primijeniti u ranoj dijagnostici i u ranom terapijskom djelovanju protiv salmonele, ali i drugih bakterija. Jednostavno, ne mogu reći momentalno vrijeme, ali upravo zbog pojačanog interesa vjerujem da ćemo, zajedno s farmaceutskom industrijom i drugim znanstvenicima, moći koristiti to zajedno s različitim vrstama antibiotika i biti uspješniji u liječenju.
Ako možete reći o kojem je vremenskom periodu otprilike riječ?
Pa vremenski period je sigurno par godina. Ovo je vrlo, vrlo bazično otkriće, ne radi se samo o tome da ta autofagija koju smo mi otkrili se koristi za uklanjanje bakterija, ali se može koristiti i za uklanjanje proteinskih agregata koji su važni za neurodegenerativne bolesti i upravo naša studentica iz Splita, Jelena Korać, radi i na tom aspektu. I, opet kažem, najmanje par godina, do pet godina, će biti neophodno da se ta bazična otkrića preko farmaceutske industrije primijene u klinici.
