U Dubrovniku je sve spremno za veliki samit Inicijative triju mora. Polako se okuplja politička i gospodarska elita, a sve prate službe sigurnosti na terenu.
Reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović izvijestila je da u Dubrovnik uoči početka samita Inicijative triju mora stiže oko 1300 sudionika, a program će se održavati na više lokacija. Oko 85 posto sudionika čine gospodarstvenici, bankari, investitori i financijeri.
Na samit dolazi 13 šefova država ili vlada zemalja članica Inicijative, a očekuje se i veliko američko izaslanstvo. Predvodit će ga američki ministar energetike Chris Wright te pomoćnica američkog državnog tajnika zadužena za politička pitanja Allison Hooker.
Petrović je istaknula da se, s obzirom na širenje Inicijative, sve manje može govoriti o samo "tri mora". Podsjetila je da se Inicijativi priključila Grčka, dok je Italija ove godine u parlamentu jednoglasno donijela odluku o priključenju, što bi se moglo dogoditi na samitu sljedeće godine.
Dodala je i da se spominje moguće širenje Inicijative prema području Arktika, čime taj projekt dobiva sve veće gospodarsko i geostrateško značenje. U tom kontekstu, navela je Petrović, Hrvatska bi mogla imati važnu ulogu, a prostor od Dubrovnika do Rijeke mogao bi postati strateško križište, uz uvjet vođenja pametnih politika.
Deseta godišnjica Inicijative
Petrović je razgovarala i s Ianom Brzezinskim iz Atlantskog vijeća, jednim od idejnih začetnika tog koncepta, o desetoj godišnjici Inicijative triju mora.
"Nakon 10 godina mislim da je čaša napola puna. Reći ću to tako. Napola je puna jer ovo je 11. samit triju mora. Prvi je bio u Dubrovniku i sad smo ponovo u Dubrovniku. Od Dubrovnika do Dubrovnika. I to je ustaljen forum u Europi koji okuplja čelnike iz cijelog svijeta, ne samo šefove ovih sada 13 država. Dolazi ministar Wright iz SAD-a, dolaze povjerenici EU-a. Osim što je ustaljen forum, pokrenut je vrlo inovativan fond, Investicijski fond triju mora koji je prikupio milijardu, milijardu i 300 milijuna dolara i to je mudro uloženo u regiju. Ostvaruje solidan profit, naglašavajući ideju iza Triju mora, a to je pokretanje privatnog kapitala i pokazivanje da ako to napravite u središnjoj Europi i sagradite u središnjoj Europi, to će biti profitabilno", rekao je Brzezinski.
Na pitanje o širenju Inicijative i njezinoj ulozi mosta između država članica Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, Brzezinski je rekao da Inicijativa ima opipljiv učinak, iako joj nedostaje konkretnih projekata.
"U smislu čvrstih projekata, jedan od nedostataka Inicijative triju mora jest to što ne ostvaruje neki konkretni projekt. Ali nema sumnje da je potaknula svijest i međunarodno zanimanje u ekonomski potencijal regije. I to će se reflektirati u dolasku više od tisuću ljudi sutra i preksutra na poslovni forum. To uključuje izaslanstva s Bliskog istoka, Indije, Japana, SAD-a. To je opipljiv utjecaj", rekao je.
Govoreći o ulozi LNG terminala na Krku, Brzezinski je ocijenio da je upravo taj projekt primjer onoga što predstavlja Inicijativa triju mora.
"To je objedinjavanje ekonomskog potencijala i mogućnosti članica regije te njihovo povezivanje. Znate da plin dolazi izvan regije kroz terminal na Krku u ostatak Europe. To je dobro za ekonomije ove regije. To je također dobro za energetsku sigurnost i ekonomsku otpornost ove regije. A za Hrvatsku, kad Tri mora otvori više tržišta kroz svoju infrastrukturu, to je ekonomska korist za nju", rekao je.
Na pitanje na koji način Hrvatska od toga može imati koristi, kratko je odgovorio: "Donosi posao."
Brzezinski smatra i da je došlo vrijeme da Inicijativa triju mora dobije svoje tajništvo.
"Već smo razgovarali o tome u Washingtonu. Kad je Inicijativa pokrenuta, jedno od, tako govoreći, nepisanih pravila, načela, bilo je da ne bude institucionalizirana. Mislim da je to bilo mudro na početku jer je omogućilo konceptu da se na neki način usavrši, da se stvore konsenzusi, da se koncept testira prije nego još institucionalnog, političkog kapitala bude uloženo. Ali sad treba tajništvo. Koncept je dokazan, ali neće ostvariti svoj puni potencijal ako ne postane operacija 24/7", poručio je.
Dodao je da se Inicijativa sada snažno oslanja na godišnje samite, nakon kojih dolazi do zatišja.
"Danas, Tri mora se ponavljaju. Pokreću ih ti samiti, oni se okupljaju, sastanu se, odlučuju i onda iznenada nastane zatišje. Ako će ova inicijativa doista biti uspješna, treba ured koji će svaki dan reklamirati regiju. Služit će kao repozitorij svih različitih projekata u koje se može uložiti. Bit će instrument sazivanja tako da postoji kontinuitet između samita. I bit će instrument koji povezuje ljude kako bi potaknuo ulaganja u regiji", zaključio je Brzezinski.
Koristi za Hrvatsku
Petrović je izvijestila da, unatoč očekivanjima, pitanje južne interkonekcije, odnosno bosanskohercegovačke plinske infrastrukture koja bi se trebala povezati s Hrvatskom, još nije riješeno. Iako se očekivalo da bi sporazum mogao biti potpisan upravo na samitu u Dubrovniku, problem, kako je navela, i dalje postoji.
Objasnila je da se pitanje južne interkonekcije godinama rješava unutar Bosne i Hercegovine te da se u Federaciji BiH dominantno pretvorilo u politički problem. Bošnjačka i hrvatska strana, odnosno bošnjački i hrvatski korpus, nisu se mogli dogovoriti čija će tvrtka upravljati distribucijom plina.
Petrović je navela da su se u taj proces uključili i Amerikanci, no da problem, prema posljednjim informacijama, i dalje nije riješen jer se bošnjački korpus još uvijek ne slaže s predloženim rješenjem. Dodala je da je potvrđeno kako američka diplomacija pritišće da se razgovori nastave, a hoće li sporazum biti potpisan, trebalo bi se znati tijekom samita.
Za Hrvatsku je, istaknula je Petrović, važno i to što će se potpisati redefinirani sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Taj je sporazum potpisan prije nekoliko godina, ali je zastao u američkom Ministarstvu financija i nije došao do Kongresa na ratifikaciju. Sada bi se tekst trebao izmijeniti, nakon čega se očekuje da će ponovno biti upućen u proceduru i relativno brzo ratificiran.
Petrović je izdvojila i veliki projekt američkog ulaganja u Hrvatsku, vrijedan 50 milijardi dolara. Riječ je o gradnji velikog centra za umjetnu inteligenciju, odnosno podatkovnog centra u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Projekt su Amerikanci nazvali Panteon.
Objasnila je da naziv ima snažnu simboliku jer se povezuje s rimskim Panteonom, hramom svih bogova, te bi u ovom kontekstu mogao označavati centar izvrsnosti ili strateški iznimno važan projekt.
Petrović je navela da bi sporazum o tom projektu trebao biti potpisan ovih dana. Kao mogući problem istaknula je energetsko napajanje tako velikog centra, s obzirom na to da, prema njezinoj procjeni, Hrvatska za to možda nema dovoljno energetskog potencijala. Više detalja trebalo bi biti poznato tijekom samita.
-
Potvrdila policijaDojava o bombi u KBC-u Zagreb: Oglasili se iz bolnice
-
Poziv Domagoja MikićaNakon priče Poziva aktivirali se nadležni! Započela akcija rušenja ilegalnog carstva: "Spominje se čak 700 takvih objekata"
-
kako je dječak postao slučajNa Viktora (11) koji hekla prvo se obrušio svećenik, a onda je uslijedio linč: Ugasili mu profile na mrežama, javila se majka
