Diskriminacija etičkih manjina, žena i homoseksualaca

'Vlada općenito poštuje ljudska prava svojih građana, međutim postoje problemi u nekim područjima', ocjenjuje se u izvješću. Među tim se problemima ističu 'brojni neriješeni sudski predmeti i zastrašivanje svjedoka u domaćim suđenjima za ratne zločine'. Zatim se navodi kako je 'vlada nije napravila veliki napredak u restituciji nacionalizirane imovine nekatoličkih vjerskih skupina'.

Pročitajte i ovo IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! Znate li koja su prava samozaposlenih osoba? POSEBNO IZVJEŠĆE Pravobraniteljica upozorila na ranjivost starijih, predložila bolovanje za njegu starijih roditelja

tri vijesti o kojima se priča napeta situacija Avioni ne uspijevaju sletjeti na hrvatski aerodrom: "Pokušavaju svi, ali..." Energetika Država dijeli novac: Dio građana moći će dobiti gotovo 25.000 eura 35 Strašno stanje FOTO Od alkohola i cigareta do potpunog nemara! Dijete progutalo šaraf i završilo na operaciji, pokušalo se sve zataškati

Opisuju se i pojedini incidenati, od koncerta 'proturječnog ultranacionalističkog pjevača Thompsona' krajem svibnja u Zagrebu, preko srpanjskog pokopa bivšeg zapovjednika logora Jasenovac Dinka Šakića u ustaškoj odori, do rujanskog dizanja i uklanjanja spomenika u obliku slova 'U' u Pakovom Selu, kod Drniša Problem u Hrvatskoj ostaje i 'društveno nasilje i diskriminacija prema etničkim manjinama, posebno Srbima i Romima', kaže se u izvješću. Nasilje i diskriminacija prema ženama su nastavljeni, navodi State Department te dodaje kako je izviješteno i o slučajevima trgovine ljudima, nasilju i diskriminaciji prema homoseksualcima, te diskriminaciji prema osobama s virusom HIV/AIDS-a.

U izvješću se dokumentiraju spomenuti problemi, uz navođenje pojedinih slučajeva, a posebno opširno su obrađeni problemi u pravosuđu, napadi na novinare, nasilje prema etničkim manjinama, povratak i zaštita izbjeglica i druga pitanja.

U dijelu koji se odnosi na slučajave nasilja prema etičkim i drugim manjinama, navodi se da incidenti uključuju 'pljačku, fizičke prijetnje, verbalno zlostavljanje, pisanje grafita na srpskoj imovini. Ističe se kako međunarodne agencije izvješćuju da je učestalost grafita i fizičkih incidenata protiv Srba splasnula u većini Hrvatske, s izuzetkom zaleđa Zadra i Šibenika, gdje je ostala nepromijenjena'.

Kada je riječ o nasilju prema ženama, izvješće bilježi da je u prvih 11 mjeseci 2008. policiji prijavljeno 75 silovanja i 20 pokušaja silovanja. Ističe se da nasilje prema ženama, uključujući bračno nasilje, ostaje problem, te da se kućno nasilje tretira prekršajno s malim kaznama. Podrška žrtvama je ograničena, a većina službi se financira iz privatnih donacija.

State Department izvješćuje i o problemu društvenog nasilja i fizičkog zlostavljanja vjerskih manjina, svrstavajući tu napade na objekte i svećenstvo Srpske pravoslavne crkve, kao i akte antisemitizma, posebno vezano uz ustaško znakovlje i simbole. Opisuju se i pojedini incidenati, od koncerta 'proturječnog ultranacionalističkog pjevača Thompsona' krajem svibnja u Zagrebu, preko srpanjskog pokopa bivšeg zapovjednika logora Jasenovac Dinka Šakića u ustaškoj odori, do rujanskog dizanja i uklanjanja spomenika u obliku slova 'U' u Pakovom Selu, kod Drniša.

Izvješćuje se i o stanju s povratkom srpskih izbjeglica u Hrvatsku uz citiranje podataka UNHCR-a. Navodi se da su se ukupno vratile 143.632 izbjeglice, a povratak se nastavlja tempom od oko 2000 godišnje. Vraćanje srpskih kuća je gotovo dovršeno a njihova obnova se nastavlja, dodaje se.

Kada je riječ o slobodi govora i slobodi medija u Hrvatskoj, navodi se kako se 'nastavlja određeni vladin utjecaj na medije, te da se izvješćuje o rastućem utjecaju komercijalnih interesa'. Ukazuje se na 'posebnu ranjivost na političke pritiske lokalnih medija, kojih je 70 posto u vlasništvu vlade'.

State Department prenosi i upozorenje Hrvatskog novinarskog društva (HND) da 'koncentracija vlasništva i moć velikih oglašivača sve više ugrožavaju slobodu medija', kao i ocjenu HND-a o 'nastavku pritiska na medije u vlasništvu države i lokalnih vlasti, te ekonomskom pritisku na vlasnike, a kroz njih, neizravno i na novinare'.

Dokumentiraju se slučajevi pritisaka i nasilja prema novinarima, od uhićenja Željka Peratovića u siječnju, preko lipanjskog premlaćivanja Dušana Miljuša do prijetnji ubojstvom Dragi Hedlu i Hrvoju Appletu do ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića u atentatu podmetnutom bombom 23. listopada u Zagrebu. State Departmant prenosi reakcije HND-a na te incidente, te ističe da je hrvatska policija uhitila osumnjičene za ubojstvo Pukanića i Franjića.

Izvješće tematizira i slobodu interneta u Hrvatskoj, navodeći kako tu nema ograničenja ili izvješća da vlada prati e-mail dopisivanje ili 'chatove'. No spominje se slučaj od 28. studenoga kada je policija u Dubrovniku ispitala muškarca zbog fotomontaže premijera Ive Sanadera u nacističkoj odori na Facebooku. Napominje sa da su fašistička obilježja zakonom zabranjena, te da nije podizana optužnica protiv tog Dubrovčana.

Nadalje se navodi kako 'korpucija ostaje ozbiljan problem' posebno u zdravstvu, visokom školstvu, sudstvu i među poslovnim ljuudima, te da zahvaća sve segmente društva, ali se ističe nastavak jačanja sposobnosti i ovlasti USKOK-a, te porast broja procesuiranih slučajeva korupcije.

U izvješću se obrađuje i problematika suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, prema podacima OESS-a, posebno praksa suđenja u odsutnosti te pritisci na svjedoke, a spominju se i pojedini slučajevi, poput suđenja Branimiru Glavašu ili presude Antunu Gudelju. Govori se i o zatvorskom sustavu u Hrvatskoj, uz ocjenu da pati od pretrpanosti i manjka kapaciteta, te se dodaja kako hrvatska vlada poduzima mjere na otklanjanju tih problema. Izvješće se bavi i radničkim pravima, zaštitom djece i drugim pitanjima.