Porez na nekretnine koji bi se trebao uvesti od 1. siječnja 2018. nailazi na sve veći otpor u javnosti. Peticiju Udruge poreznih obveznika "Lipa" dosad je potpisalo više od 100.000 osoba, a neke jedinice lokalne samouprave poput gradonačelnika Primoštena Stipe Petrine javno su pozvali na neposluh i najavljuju referendum o spornom porezu.


Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika "Lipa" pojašnjava kako 113 tisuća potpisa (u trenutku pisanja ovog teksta) protiv uvođenja poreza na nekretnine govori dovoljno o nezadovoljstvu građana zbog novog nameta. Riječ je, kazao je Huić za DNEVNIK.hr, o brojci koji bi Vlada svakako trebala uzeti u obzir.

"Ova brojka govori da je riječ o vrlo nepopularnom potezu. Kada smo u travnju krenuli s peticijom, ciljana brojka nam je bila skupiti 100 tisuća potpisa. Sada, kad smo prikupili više od toga, kad 100 tisuća ljudi nađe vremena da potpiše peticiju, radi se o dovoljno važnoj stvari da bi Vlada trebala razmisliti želi li ići s uvođenjem poreza na nekretnine", pojašnjava Davor Huić.

Davor Huić (Foto: Pixell)


Naglašava kako je to pitanje posebno osjetljivo jer u Hrvatskoj gotovo 90 posto građana ima u svojem vlasništvu bar jednu nekretninu. Ako bi došlo do rasta poreznih opterećenja, a građani ne budu u mogućnosti plaćati nove troškove, na prodaji bi se mogle naći brojne nekretnine, što će za posljedicu imati pad ukupnog bogatstva građana, smatraju u Lipi.

Peticija se nastavlja do daljnjeg a Lipa će, kada završe godišnji odmori premijera i ministara, zatražiti sastanak u Banskim dvorima sa zahtjevom Vladi da odustane od uvođenja poreza na nekretnine.

"Koliko god da Vlada tvrdi da nije riječ o novom porezu, da će on biti samo zamjena za sadašnju komunalnu naknadu, činjenica je da je to novi namet. Porez je po definiciji nenamjenski, dakle sredstva prikupljena s tog naslova mogu se koristiti u bilo koju svrhu. S druge strane, komunalna naknada strogo je namjenski prihod", naglašava Huić.

Upravo u tom dijelu najviše problema ima i primoštenski gradonačelnik Stipe Petrina koji se buni jer, kako je rekao, nitko ne garantira jedinicama lokalne samouprave da će sredstva prikupljena od poreza na nekretnine uistinu i ostati u proračunima lokalaca. Stoga je općinsko vijeće Primoštena već donijelo odluku o da će referendumsko pitanje glasiti: Jeste li za to da se na području Općine Primošten naplaćuje ili ne naplaćuje porez na nekretnine?

No, u ovom je slučaju referendum "sklisko" područje pa su u udruzi Lipa oko eventualnog nacionalnog referenduma zasad oprezni.

"Referendum je teoretska mogućnost. Oko tog pitanja moramo se konzultirati s ustavnim stručnjacima. Pitanja porezne i fiskalne politike ne mogu biti predmet referenduma, ali s druge strane Ustav i zakon nisu ga eksplicitno ni zabranili", kaže Huić.

Petrina: Mi ćemo svoj referendum provesti najkasnije do 1. prosinca

Gradonačelnik Primoštena Stipe Petrina kazao nam je danas da referendum protiv poreza na nekretnine planira provesti najkasnije do 1. prosinca ove godine. Ali istovremeno u gradu sve pripremaju za uvođenje poreza pa tako i obrasce koje obveznici poreza na nekretnine trebaju popuniti prema Zakonu o lokalnim porezima.

"Ja ne mogu ne poštivati centralnu vlast i zakone ove države koji su na snazi. A to što "ustavni stručnjaci" pričaju da se o porezima ne može na referendumu to su gluposti. O svakom zakonu se može na referendumu. Demonstriramo taj naš referendum kao građanski neposluh, a cilj nam je da motiviramo i ostale gradove i općine da se provede svehrvatski, nacionalni referendum", poručuje Petrina koji ipak nije želio otkriti koji bi se gradovi mogli još pobuniti. No, javilo im se kaže i dosta inicijativa koje su zainetresirane za održavanje referenduma za koji bi trebalo prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa. 

Ustav, kaže osebujni primoštenski gradonačelnik, jamči samostalnost lokalnoj samoupravi i centralna se vlast ne bi trebala miješati u prihode lokalaca. 

"Zato me baš zanima koliko će novca od poreza na nekretnine koji nama pripada završiti u državoj kasi koja je devastirana", pita Petrina.

Nije novi namet, ali će "zaraditi" bar 300 milijuna kuna više

Porez na nekretnine obuhvatit će oporezivanje stanova, kuća, poslovnih prostora, garaža i gospodarskih objekata, ali i građevinskog zemljišta koje se koristi za poslovne svrhe, kao i onog koje je neizgrađeno, a nalazi se u prostoru predviđenom za gradnju.

Prema procjenama države, od poreza na nekretnine jedinice lokalne samouprave trebale bi već u prvoj godini uprihoditi najmanje 300 milijuna kuna više. Sadašnji prihodi gradova i općina od nekretnina iznose oko 2,2 milijarde kuna, a po procjenama Vlade, ti prihodi povećat će se za 15 do 20 posto, odnosno za najmanje 300 milijuna kuna i porasti na bar 2,5 milijardi.

Prema planovima države, porez na nekretnine u početku bi zamijenio postojeću komunalnu naknadu te porez na kuće za odmor, ali bi se u obračun ukalkuliralo i stanje nekretnine i godina izgradnje, dok bi u drugoj fazi, početkom 2020., Hrvatska dobila puni porez na nekretnine zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina.

I dok ministar graditeljstva Lovro Kuščević najavljuje da će do kraja godine sve biti spremno za uvođenje poreza na nekretnine, da do toga možda ipak neće doći u roku u kojem je planirano, dao je naslutiti potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar. On je prošlog tjedna izjavio "da će se ići s uvođenjem poreza na nekretnine ako će načelnici i gradonačelnici moći odraditi svoj dio posla i ako će to biti pozitivno za građane".

Štromar je istaknuo da o temi uvođenju poreza na nekretnine postoji velik interes građana te da će se o tome u Vladi razgovarati idućih tjedana i mjeseci.