Na novinarsko pitanje hoće li HDZ jednako financirati sve kandidate za predsjednika stranke, Čobanković je kazao da stranka neće nikoga financirati u bilo kakvoj kampanji za predsjednika stranke niti za bilo kakvu drugu funkciju u unutarstranačkim izborima.
'Nema tu financiranja, ne vodi se tu kampanja. Svatko će voditi na neki način svoju promidžbu i sam se financirati', kazao je Čobanković novinarima u Hrvatskom saboru. Na novinarski upit kako je prošla jučerašnja sjednica Predsjedništva HDZ-a, Čobanković je kazao da je prošla u izuzetno dobrom raspoloženju i demokratskom načinu donošenja odluke, dodavši da su sve odluke koje su donesene, donesene jednoglasno.
>> VIDEO: Šale i pošalice u HDZ-u
'Vrlo je bitno da u ovom razdoblju, koje je predizborno za unutarstranačke izbore, da se odluke donose na ovakav način kako niti jedan od mogućih kandidata ne bi ostavio bilo kakvu sumnju', ocijenio je Čobanković. Dodao je da su na sjednici Predsjedništva stranke utvrđeni termini unutarstranačkih izbora, ali i broj izaslanika za 15. opći izborni Sabor HDZ-a koji će biti održan 20. svibnja ove godine.
Odlučeno je da se broj izaslanika smanji s 2500 na 2200, s tim da se 2.000 izaslanika bira tajnim glasanjem po temeljnim, gradskim i županijskim ograncima. 'Sabor će imati 2.200 izaslanika, od čega preko 90 posto prolazi izbornu proceduru tajnim glasovanjem. To je doneseno jednoglasno i rekao bih da je to još jedan iskorak u daljnjoj demokratizaciji stranke', istaknuo je Čobanković.
Objasnio je da će 900 izaslanika biti iz županija koje su podijeljene po kvotama, 572 izaslanika dolazi izravno izborom iz općinskih i gradskih odbora te područnih odbora Grada Zagreba, 100 izaslanika dolazi iz organizacija HDZ-a iz inozemstva, 300 izaslanika će biti izabrano unutar pripadnika mladeži koji će također po principu županijskih organizacija biti birani na županijskim skupštinama mladeži, 70 izaslanika je iz Zajednice žena 'Katarina Zrinski', a njih 45 iz Kluba utemeljitelja.
'Sav taj dio će proći izbornu proceduru tajnim glasovanjem. Jedini dio koji po funkcijama ulazi su članovi Predsjedništva, saborski zastupnici, članovi Nacionalnog odbora i Središnjeg odbora, a taj dio broji negdje oko 200 izaslanika', kazao je. U želji da se napravi još jedan demokratski iskorak, ističe, raspravljalo se i o uvođenju pravila o načinima kandidiranja po kojima bi svi oni koji se žele kandidirati za određene funkcije u Predsjedništvu do određenog roka morali podnijeti svoju kandidaturu.
Dodao je kako bi u tom pravilniku bila određena i odredba prema kojoj bi svi kandidati mogli nazočiti samo onim izbornim skupštinama koje su dio njihovog temeljnog, gradskog ili županijskog ogranka. 'Svi se sjećamo onih scena iz 2002. kada se hodočastilo po, uvjetno rečeno, županijskim organizacijama, u dvije grupe - jedni su predstavljali jednog kandidata, drugi drugog', kazao je Čobanković te dodao da se upravo iz tog razloga smatra da kandidati ne bi trebali koristiti županijske izborne skupštine gdje bi predstavljali svoje programe i vršili određeno lobiranje.
Naglasio je kako je ta ideja bila jako dobro prihvaćena, ali da nije došlo do suglasja u potpunosti. 'Nismo išli na prihvaćanje tog propisnika jer želimo da se sve odluke koje će se donositi, a vezane su uz izbore, na Predsjedništvu i na ostalim tijelima idu propisom da se donose jednoglasno', zaključio je Čobanković. (Hina)
