Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U kolumni 'Čarobnica za financije' za vas piše Dijana Vladislavić, jedna od najboljih i najuspješnijih financijskih savjetnica u Hrvatskoj.


Dobrovoljna mirovinska štednja ili tzv. treći stup mirovinskog osiguranja poseban je oblik štednje u kojem država potiče građane da dodatno izdvajaju novac za svoju mirovinu davajući im poticajna sredstva. Mladima savjetujem da započnu s dodatnom mirovinskom štednjom čim počnu zarađivati.

Vezani članci Slika nije dostupna Čarobnica za financije: Štednja u novoj godini Slika nije dostupna NAJBOLJI SAVJETI Kako započeti sa štednjom

Primjerice, ako se jedan 30-godišnjak odluči za dobrovoljnu mirovinsku štednju i svaki mjesec izdvoji 200,00 kuna može biti itekako zadovoljan jer se na doista dobar način brine za svoju budućnost. Naime, nakon 20 godina takve štednje može računati na približno 104.370,00 kuna na računu. To nije novac koji će se trošiti kada 'zagusti' jer se do njega može doći tek s navršenih 50 godina života. I u tome i jest poanta - da s navršenih 50 godina možete računati na dodatan mjesečni prihod koji ste zahvaljujući dobrim odlukama u mladosti i zaslužili.

Država ovdje u jednoj kalendarskoj godini stimulira građane s 15% poticaja, ali najviše do uloga od 5.000,00 kn što maksimalno iznosi dodatnih 750,00 kuna na računu u obliku državno poticajnih sredstava. Ova je štednja zamišljena kao dodatak na 'redovnu' mirovinu.

Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko želi, nemate ograničenja vezanih uz dob i zaposlenje, također vremenski niste ograničeni. Samostalno odabirete visinu ulaganja, trajanje i dinamiku plaćanja.  Ako ste primjerice do 50. godine uštedjeli iznos veći od 10.000 kuna imate pravo na mjesečnu rentu. A imate mogućnost i 30% novaca zatražiti odmah, a ostatak kroz 5 godina.

'ČAROBNICA ZA FINANCIJE' - OVDJE PROČITAJTE SVE KOLUMNE

Dvije prednosti ove štednje su: državna poticajna sredstva koja sam već spomenula i tu je i prinos fonda, a on predstavlja zaradu koju je fonda ostvario ulažući sredstva svojih članova fonda u primjerice dionice i obveznice na domaćim i stranim tržištima kapitala. Imamo dvije vrste Dobrovoljnih mirovinskih fondova: Mirovinski fondovi mogu biti otvoreni ili zatvoreni - otvoreni fondovi namijenjeni su za sve fizičke osobe, a zatvoreni fondovi predviđeni su za zaposlenike određenog poslodavca.

Kako izgleda početak ovakvog oblika štednje: Prilikom ulaska u fond birate način otplate naknade od 1.250 kuna, koja može biti mjesečna ili jednokratna. Ona se odbija se od uplaćenih sredstava na način koji je vama najprihvatljiviji u trenutku pokretanja štednje. Detalji oko izlazne naknade ovise od fonda do fonda. Tako se primjerice izlazna naknada kod nekih fondova ne zaračunava u slučaju jednokratne isplate ostvarenog iznosa na osobnom računu nižeg od 10.000 kuna, najranije s navršenih 50 godina života. U slučaju smrti, iznos koji se uštedio, postaje predmetom nasljeđivanja. 

Dobrovoljni mirovinski fond stvar je Vašeg osobnog izbora. Ali u svakom slučaju odličan način odgovorne brige za vlastitu budućnost.