Vrhovni sud odbio je kao neosnovanu žalbu državnog odvjetništva u kojoj su tražili da se Branimir Glavaš vrati u istražni zatvor odakle ga je krajem ožujka pustio zagrebački Županijski sud pozivajući se na ranije stavove Ustavnog suda, ali i činjenicu da bi, u slučaju da je ostao u mostarskom zatvoru gdje je izdržavao kaznu za ratni zločin u slučajevima "garaža" i "selotejp", još sredinom ožujka bio pušten na uvjetni otpust.
Pročitajte i ovo
Pojašnjavajući svoju odluku Vrhovni je sud detaljno naveo ranije sudske odluke u "slučaju Glavaš", ali i obrazložio praksu Europskog suda za ljudska prava na koju se u žalbi pozivalo državno odvjetništvo.
Žalba na Glavaševo puštanje iz zatvora na 'razgledavanju' kod Cvitana
U odluci koja je u ponedjeljak objavio na svojoj internetskoj stranici Vrhovni sud navodi da se Glavaš ne mora u istražni zatvor zbog okolnosti da je "izdržao gotovo dvije trećine kazne zatvora na koju je bio osuđen ukinutom drugostupanjskom presudom Vrhovnog suda" ali i zato što je, prije nego što je Ustavni sud ukinuo pravomoćnu presudu temeljem koje je bio u mostarskom zatvoru, "predstojalo njegovo uvjetno otpuštanje". Također dodaju da se Glavaš "nakon obustave izvršenja kazne zatvora" i "usprkos egzistentnoj nepravomoćnoj osudi i nastavku vođenja kaznenog postupka" vratio u Hrvatsku pa "više ne postoje niti opisani ciljevi koji bi opravdali daljnje trajanje mjere istražnog zatvora".
Vrhovni sud je pojasnio i da je zagrebački Županijski sud ispravno utvrdio da bi "daljnje zadržavanje optuženika u istražnom zatvoru izgubilo potreban stupanj legitimiteta, odnosno da bi ono dovelo do povrede načela razmjernosti" propisanog Ustavom.
Vrhovni je sud, nakon Glavaševa izlaska iz mostarskog zatvora, ranije već dvaput odlučivao o njegovu slučaju. Prvi put početkom ožujka, kada mu je odredio istražni zatvor zaključivši da je, po Zakonu o kaznenom postupku, takva mjera obvezna za sve okrivljenike kojima je izrečena kazna veća od pet godina. U međuvremenu tu je odluku djelomično ukinuo Ustavni sud, navodeći da Vrhovni sud mora navesti krajnji rok do kojega Glavaš može biti lišen slobode.
Potom je Vrhovni sud odredio da istražni zatvor može trajati najduže do 5. svibnja iduće godine, no Glavaševa je obrana istog dana ponovno zatražila njegovo puštanje na slobodu.
Nakon 26 dana Remetinca i zatvorske bolnice, gdje je bio zbog štrajka glađu, na slobodu ga je 31. ožujka pustilo izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, a na tu se odluku Vrhovnom sudu žalilo Županijsko državno odvjetništvo tražeći da se ukine odluka izvanraspravnog vijeća i Glavaša ponovno vrati u istražni zatvor.
Prije odlučivanja Vrhovni je sud žalbu poslao na tzv. razgledavanje glavnom državnom odvjetništvu, što je uobičajena procedura predviđena zakonom i Vrhovni sud za njom poseže u 'kompliciranijim slučajevima'. Glavni državni odvjetnik po tom zahtjevu ne izražava svoje mišljenje, već nakon razmatranja predmeta može eventualno odustati od podnesene žalbe, no to se u ovom slučaju, kao i većini ostalih, nije dogodilo.
Vrhovni sud u konačnici mora donijeti i pravomoćnu odluku u slučajevima "garaža" i "selotejp" čiju je pravomoćnu presudu, temeljem koje je Glavaš služio kaznu u Mostaru, ukinuo Ustavni sud.
Nakon što je Ustavni sud u siječnju ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda od osam godina zatvora na snazi je ostala presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku Glavaš nepravomoćno osuđen na 10 godina. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
NAPETOSTI NA BALTIKUFrancuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova
