Prije 35 godina jedna je eko katastrofa pobila gotovo sav životinjski svijet u okolici Kopačkog rita. Provjereno je dobilo dojavu o jednakoj tempiranoj bombi u srcu Baranje, na istoj lokaciji.

Galerija


Farma iz Darde, u vlasništvu Belja, proglašena je odgovornom, a ljudi na čelu iste farme dobili i zatvorske kazne. Uzrok zagađenja prije 35 godina bio je gnoj sa svinjogojske farme.

Provjereno je sada dobilo dojavu o jednakoj tempiranoj bombi u srcu Baranje, na istoj lokaciji. Tisuće kubika fekalija i gnoja izlijevali su po plodnim ravnicama.

Bio je to mučan prizor - ispumpavanje goleme količine sumnjive smrdljive i tamne tekućine. Nakon što je u Provjerenom objavljena snimka - svi su hitno reagirali i našlo se rješenje. Dakle, isto mjesto, isto kazneno djelo, ista farma u blizini - ali nadležne institucije ovoga puta nisu pronašle krivca.

Snimka koja pokazuje ispumpavanje goleme količine sumnjive smrdljive i tamne tekućine, tvrdi autor, nastala je zimus u okolice Darde u Baranji. ''Mislim da je to megaskandal'', rekao je dr. Darko Znaor.

S istim stavom, ali i knedlom u grlu, govori i 80-godišnjak, Darko Gec, biolog i bivši povjerenik za zaštitu prirode u Baranji: ''Rekao bih da je to neki Danteov dio pakla. To je u ovom vremenu u nekom ekološkom pogledu to je nešto nevjerojatno. Pogotovo u našoj Baranji.''

Snimke su ga, kaže, podsjetile na strašan ekocid koji se 1984. dogodio baš u Baranji, u Kopačkom ritu i za koju je bio odgovorno baš Belje. I farma iz Darde.

Darko Gec, biolog u mirovini, 1980-ih je bio povjerenik za prirodu u Baranju. Tadašnja eko katastrofa pobila je veliki dio života u kanalima i staroj Dravi koja utječe u park prirode Kopački rit.

Svinjogojska farma u Dardi, kao i sada, u vlasništvu je Belja. 1984. podnesene su kaznene prijave pa i donesene presude protiv odgovornih za ispuštanje goleme količine gnojovke u kanale.

''Tada je izdan nalog da se naprave uređaji za pročišćavanje. To nije napravljeno. Napravljene su samo tri, četiri betonske lagune koje sam povremeno znao obići i to je u ono vrijeme, prošlo je 35 godina, to je izgledalo dosta dobro, ali ovo što ste vi prikazali na televiziji izgleda prilično katastrofično'', kaže Gec.

U lagunama je snimljeno desetke tisuća kubika koječega, među ostalim i ostaci namještaja, raspadnutih životinja. nesnošljiv smrad. i snimka koja osim postojećeg stanja, navodi da netko puno veći istu tu jamu koristi za odlaganje. Autor snimke tada je upirao prstom u Belje.

No državni inspektorat tada je tvrdio sljedeće: ''Ne postoji opravdana sumnja da spomenuti pravni subjekt obavlja ispuštanje gnojovke u spornu lagunu, nego je za pretpostaviti da to obavlja lokalno stanovništvo.''

Nakon inspekcije naređuju da vlasnik zemlje, dakle Belje sve ogradi, stavi pod nadzor, a s općinom i počisti. Dvadesetak dana nakon prvog snimanja, ekipa Provjerenog odlazi ponovo u Baranju i zove načelnika.

Nedugo nakon objave prve sporne snimke, pojavila se još jedna. Ona koja nastavlja pratiti putanju iste, već viđene cijevi.

Crijevo uz kanal prelazi preko mostića, a jedino blizu toga je svinjogojska farma u mjestu Uglješ pokraj Darde.

Nakon priloga u Provjerenom, ponešto drugačija slika.

Ekološki problem u srcu Baranje (Foto: Provjereno) - 3 Ekološka bomba u srcu Baranje: Najplodniju hrvatsku zemlju poznata tvrtka za prozvodnju hrane koristi kao divlji deponij

Spriječena ekološka katastrofa u Baranji (Foto: Provjereno) - 2 Nakon Provjerenog spriječena ekološka katastrofa u Baranji: Hoće li krivci ovoga puta biti pronađeni i kažnjeni?

''Sve smo počistili i sredili. Belje je ogradilo, stavile su se kamere, ne voze se više fekalije'', rekao je načelnik.

Betonske barijere, nadzor kamerama, ploča s upozorenjem. Smrdi, ali ne kao zadnji put. Maknuli su i one strvine životinja, ali i dalje toga ima previše. Crijevo za koje se sumnja da se kroz nju ispumpavala gnojevka još uvijek je tu i još uvijek je povezana od ceste sve do te takozvane lagune.

Belje oko svega i dalje šuti. Ostaju pri izjavi da crijevo sa snimke nije njihovo. Sam inspektorat odgovornost prebacuje na lokalno stanovništvo. Što dijelom i jest istina.

Načelnik koji je za cijeli problem znao, kao i svi mještani, zadovoljan je razvojom situacije.

''U Hrvatskim vodama smo ishodili petsto tisuća kuna. Imamo već ugovor i građevinsku dozvolu za tu sabirnu jamu. Izvođač radova radi i za nekih sedam, osam dana bit će napravljena sabirna jama gdje će ti ljudi koji su ilegalno tamo odlagali, moći doći i zbrinuti to onako kako treba'', objašnjava Anto Vukoje, načelnik općine Darda.

U blizini željezničke pruge, na prijelazu iz Darde u mjesto Mece - gradi se novi kolektor.

Po pitanju malih zagađivača - država je intervenirala ekspresno. Doduše i ovdje bez ikakvih sankcija. A po pitanju većih igrača na koje mještani upiru prstom inspektorat tvrdi - nema ni opravdane sumnje da je Belje i sam jedan od zagađivača. Unatoč snimkama, unatoč činjenici da crijevo duljine više od kilometar nema nitko.

U najnovijim odgovoru, inspektorat traži od anonimne osobe koja nam je ustupila snimke, da imenom i prezimenom podnese kaznenu prijavu. Pa će onda valjda snimke postati valjani dokaz? Zašto? Kao da će snimke tada pokazati nešto drugo što dosad nisu?

Posve je nevjerojatno da ovakve priče dobivaju, barem svoj djelomični epiolog, tek nakon naše intervencije. Kao da nitko prije nije znao da je bacanje fekalija u prirodu nešto loše, pogrešno? Kao da je posve normalno baciti strvinu u gomilu gnoja? Građevinska dozvola za kolektor koji se ovih dana užurbano radi datira iz 2017. i tek sada, nakon emisije pronašao se novac za izgradnju.

Stanje na terenu je bolje. Ne i dobro. Osobito kada se zna, da krivci za neku novu potencijalnu ekokatastrofu prolaze lišo.

Osmero ljudi proglašeno krivima za ratne zločine protiv civila u Lovasu 1991.