Banke počinju smanjivati minuse na tekućim računima. Nakon ovrha, bit će to dodatni udar na i onako osiromašene građane.


Prvo su krenule ovrhe građanima, a sada su na redu minusi na tekućim računima jer istječe i taj polugodišnji moratorij. Nekima to znači i po nekoliko tisuća kuna novih dugova preko noći.

Vezani članci Kreću ovrhe, čak i ako su za tri kune - 2 Ovrha zbog nepune četiri kune? "Cijeli sistem je posložen tako da se upravo na malim iznosima akumulira ogromna dobit'' Predsjednik RH Zoran Milanović Milanović se oglasio na Facebooku, ovog puta oko ovrha: "Građani su opet prepušteni na milost i nemilost banaka"

Smanjivanje minusa onima koji su ostali bez posla ili pak rade za puno manju plaću ipak nije počelo u svim bankama. Pitali smo osam najvećih. Počele su OTP i ZABA, RBA kreće uskoro, PBZ neće do 1. siječnja iduće godine, a u Adiko banci su produžili moratorij do lipnja 2021., a Erste, HPB i Sberbank nisu odgovorili.

Građani nisu zadovoljni: "Trebali bi pričekati da se ovo riješi. Mislim da ćemo izgurati ovo kao i uvijek", "Dok se stanje ne popravi,  jer banke cijelo vrijeme vrte naš novac i bilo bi lijepo da izađu u susret", "Da ne bi izgubili milijarde, nego samo pola milijarde odjednom počinju te poteze vući i to nije u redu", neki su od komentara građana. 

Banke zaradile dvije milijarde kuna

Polugodišnja dobit banaka se zaista prepolovila, ali su svejedno zaradile gotovo 2 milijarde kuna. Iz Udruge banaka poručuju kako većina banaka ipak ne smanjuje minuse bez obzira na niža primanja klijenata te će izlaziti u susret građanima u nevolji.

"Banke pristupaju klijentima individualno i nude razne mogućnosti otplate obaveza u skladu s primanjima klijenta te optimalne modele financiranja ako primijete korištenje dopuštenog prekoračenja kao dugoročni izvor financiranja", priopćila je Hrvatska udruga banaka.

Rigorozno utjerivanje tih dugova povećalo bi broj blokiranih kažu iz njihove Udruge, ali vjeruju u dogovor pa pozivaju pogođene građane da se jave svojim bankama.

"Ljudi koji su bankarskim automatizmom izgubili dozvoljeni minus slobodno neka odu u banku i neka s njima dogvore modalitete i način kako tu krizu prebroditi", poručuje Sarajko Baksa iz Udruge blokirani. 

Produženje moratorija?

Banke moraju reagirati na veći rizik za naplatu dugovanja usred krize ističe profesor ekonomije Jakovčević ali isto tako smatra da dužnici imaju pravo tražiti produženje moratorija.

"Oni su zacrtali poslovni plan i budžet, menadžeri na temelju toga vjerojatno očekuju bonuse, a direktori dobre plaće, a vlasnik će reći ako niste ostvarili dobit koja je bila zacrtana onda smanjite plaće",napominje Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta.

Još neke banke, doznajemo, razmatraju produženje moratorija na minuse, a pojedini klijenti u poteškoćama produženje moratorija mogu dobiti i sada ako dođu na dogovor u banku.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr