Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zbog čega se toliko puno ljudi prisluškivalo, pogotovo prošle godine, pitanje je na koje danas u Saboru odgovaraglavni državni odvjetnik Mladen Bajić.


Bajić je zastupnicima podnio godišnje izvješće DORH-a i na redu su pitanja zastupnika. Bajić tvrdi kako su suci dopustili prisluškivanje 2.534 osoba. Isto tako je rekao je rekao da je ostalo 79 neriješenih predmeta.

Vezani članci Gordan Jandroković i Gordan Maras (Foto: Dnevnik.hr) Uzavrela atmosfera u Saboru: Jandroković zatražio da Marasa iz sabornice iznese straža Sabor (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Objavljeno koji su zastupnici prošli mjesec "markirali" u Saboru, umanjit će im se mjesečni paušal

>> Bajić: Ako je itko frustriran zbog curenja podataka, onda je to DORH

'Novi ZKP dao nam alate za borbu protiv kriminala i korupcije'

Bajić je ustvrdio kako bi Državno odvjetništvo, da je prije dobilo ‘alate’ kakvu mu je dao novi Zakon o kaznenom postupku, i ranije odlučnije krenulo u obračun s organiziranim kriminalom i korupcijom.

Bajić je poručio kako je područje suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala najveće promjene doživjelo upravo nakon donošenja novog ZKP-a sredinom 2009., kojim je na državne odvjetnike prenesena istraga te pribavljanje dokaza.

‘To je i odgovor na sva pitanja zašto je od 2009. došlo do bitnih pomaka, posebice u borbi protiv najtežih oblika kriminala i korupcije. Uvidi u spise Državnog odvjetništva pokazuju kako smo to pokušavali i ranije, ali bezuspješno jer nismo imali odgovarajuće alate’, rekao je.

U izvješću stoji da je USKOK u 2010. imao 1101 kaznenu prijavu, od kojih su se 152 odnosile na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 za korupciju. Navodi se i da je u 2010. smanjen broj prijava (za 1,5 posto), ali da je u znatnom porastu broj i težina najtežih oblika kaznenih djela korupcije, pri čemu su najčešće zlouporabe položaja i ovlasti službenih osoba, odnosno državnih dužnosnika na raznim razinama.

Sudovi su za kaznena djela organiziranog kriminala u 2010. donijeli ukupno 305 presuda, od čega 286 osuđujućih, 15 oslobađajućih i pet odbijajućih - uspješnost postupanja USKOK-a u tim predmetima je 93,7 posto osuđujućih presuda, od čega su 90 posto zatvorske kazne. U odnosu na korupcijska kaznena djela, sudovi su donijeli 156 presuda, od čega 141 osuđujuća i 15 oslobađajućih.

'Zamrznuta imovina'

Bajić je napomenuo da su kod korupcijskih kaznenih djela u 2010. u većoj mjeri izricane sigurnosne mjere, poput oduzimanja nezakonito stečene imovine - sigurnosne mjere izrečene su protiv 65 osoba, dok je za 22 osobe oduzeta imovinska korist. ‘Zamrznuta’ imovina kreće se oko 51 milijun kuna, dok je sudskim odlukama oduzeto 32,7 milijuna kuna i 118 tisuća eura, kao i nekretnine.

Što se tiče strukture kriminaliteta u 2010., Bajić je rekao da kaznena djela protiv života i tijela sudjeluju s 3,1 posto prijavljenog kriminala i ona su otprilike na istim razinama kao što je to bilo i ranijih godina - bilo je 25 teških ubojstava i 32 ubojstva, te 11 pokušaja teških ubojstava i 127 pokušaja ubojstva.

U ukupnoj masi kaznenih djela najzastupljenija su ona vezana uz zlouporabu droga, ali je najveći broj prijava podnesen za ‘najneopasniji’ oblik tog kaznenog djela, odnosno posjedovanje lakih droga.

Bajić je rekao da Državno odvjetništvo u odnosu na posjedovanje uglavnom primjenjuje institut neznatne društvene opasnosti i umjesto kaznenog pokreće prekršajni postupak.

Naglasio je, naime, da bi kazneni progon, posebno maloljetnika ili mlađih punoljetnika, u tom smislu donio veću štetu nego korist, ali i istaknuo kako nije riječ ni o kakvoj dekriminalizaciji lakih droga. O Bajićevom izvješću raspravljaju saborski klubovi. Klub HDZ-a je prihvatio izvještaj.

Lesar: Konačno se procesuiraju i veliki

'Konačno imamo i velike procese. Konačno se u Hrvatskoj procesuiraju i oni veliki. Iz ovog izvještaja ja još nisam uvjeren jesu li Mladen Bajić i njegovi suradnici zahvatili sve ili barem većinu', istaknuo je zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. Zastupnici te stranke jutros su u sabornici istaknuli maskama, koje koriste hakeri Anonymous. Maske su, kako je rekao Lesar, sami skinuli s interneta i izrezali. Tim činom izrazili su negativni stav prema spornom europskom dokumentu, za kojeg mnogi smatraju da bi njegovim općim usvajanjem u europskim zemljama, privatnost korisnika na internetu bila značajno narušena.

Nezadovoljstvo čekanjem na izvješće DORH-a istaknula je HNS-ova Nada Turina-Đurić. Ona je istaknula kako su državna odvjetništva ili nesposobna, ili manipulirana, s obzirom da im treba 20 mjeseci za rješavanje predmeta.

HDZ: DORH mora spriječiti curenje informacija iz istraga

HDZ je danas najavio da će, uz prihvaćanje Izvješća o radu državnih odvjetništava u 2010., Hrvatskom saboru na donošenje predložiti zaključak s pozivom DORH-u da spriječi curenje podataka iz istraga u medije, što u toj stranci smatraju udarom na temelje pravosuđa i pravne sigurnosti građana.

Zaključak je najavio Josip Salapić koji je u ime Kluba HDZ-a od glavnog državnog odvjetnika Mladen Bajića zatražio da učini sve kako bi se zaustavilo curenje informacija te istražili svi dosadašnji slučajevi kada su mediji te podatke dobili i prije sudova.

'Time se izravno krše temeljna ljudska prava, ali i onemogućava rad pravosuđa', istaknuo je, upozorivši kako je gotovo nemoguće da sudovi donesu pravičnu presudu ako je javnost, temeljem medijskih napisa, već nekoga unaprijed osudila.

'To je nešto što je udar na temelje hrvatskog pravosuđa i zato vas u HDZ-u molimo da do kraja spriječite ovakve načine rada u Državnom odvjetništvu', poručio je Bajiću.

Salapić je naglasio da su glavni državni odvjetnik i DORH, za razliku od, kako je rekao, aktualne vlasti, uvijek imali potporu HDZ-a, pa i kada je istraga došla pred vrata te stranke i nekih njezinih bivših čelnika.

Na problem curenja podataka iz istraga upozorio je i Furio Radin (Klub nacionalnih manjina), nužnim ocijenivši da DORH i Ministarstvo pravosuđa nađu načina kako obilježiti te tajne dokumente, a kako bi se otkrili svi oni koji te podatke dostavljaju medijima.

Pupovac: Zašto se DORH ne bavi više zločinima iz mržnje?

Milorad Pupovac (SDSS) smatra, pak, da bi nadležna ministarstva trebala napraviti analizu kako to da je za 7 milijardi kuna porastao iznos koji potražuju oštećene osobe zbog kršenja prava iz područja rada.

Zanima ga i zašto DORH po službenoj dužnosti ne vodi više postupanja protiv zločina iz mržnje i govora mržnje, kao što su uzvici na stadionima te neke poruke na javnim skupovima.

Za Damira Kajina (IDS) hrvatski je pravni standard iznad pravnih standarda Italije, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, jer kako je rekao, tamo nema šanse da se uhite prvi ljudi države.

'Ljudi u državnom odvjetništvu na neki su način izbor hrvatske politke, no volio bih kada bi bili maksimalno neovisni', ocijenio je Kajin, iznijevši prijedlog da se i državni odvjetnici biraju neposredno kao i saborski zastupnici.

'Ne želim da ljudi u hrvatskom pravosuđu razmišljaju što od njih očekuje hrvatska politika', poručio je.