Predsjednik slovenskog ustavnog suda Jože Tratnik je na kraju rasprave objavio da je arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije u skladu sa slovenskim ustavom i temeljnim ustavnim odredbama. Sada će se nastaviti postupak ratifikacije sporazuma u državnom parlamentu, pred kojim će najvjerojatnije biti raspisan savjetodavni referendum, piše24ur.com. Moguće je da će biti i postavljeno pitanje s kakvom većinom će se sporazum ratificirati, polovičnom ili dvotrećinskom.
Pročitajte i ovo
Slovenska vlada uputila je krajem prošle godine u parlament zakon o ratifikaciji arbitražnog sporazuma što su ga 4. studenoga u Stockholmu potpisali predsjednici vlada Jadranka Kosor i Borut Pahor, ali je istodobno od ustavnih sudaca zatražila pravorijek o tome je li tekst sporazuma u skladu sa slovenskim ustavom. Vladu Slovenije zanimalo je je li točka 3a sporazuma, koja na arbitražnom sudu nalaže donošenje granice na kopnu i moru na obvezujući način, u skladu s 4. točkom ustava koja govori da je Slovenija cjelovita i nedjeljiva država. Nejasno je i bilo je li točka 3a u skladu s drugim člankom ustava, koji kaže da su međunarodno priznate državne granice i nekadašnje republike SFRJ, piše 24ur.com.
>> 'Sporazum o arbitraži nema alternative'
>> Slovenska vlada: Arbitražni sporazum u skladu s ustavom
'Nakon osamostaljenja nekadašnja administrativna granica između Slovenije i Hrvatske postala je međudržavna granica. Na kopnu je ta granica zasnovana na načelu međunarodnog prava uti possidetis iuris, te teče ondje gdje je tekla granica između dviju republika u okviru nekadašnje SFRJ. Granica na moru u okviru nekadašnje zajedničke države između dviju republika nije bila pravno određena, ali je u Piranskom zaljevu, pa i šire, stvarnu vlast provodila Republika Slovenija. Do drugačijeg dogovora između dviju država Slovenija uživa činjenično stanje na moru prije osamostaljenja, temeljem međunarodno-pravne zaštite na osnovi načela uti possidetis de facto", stoji u pravorijeku Ustavnoga suda.
'U pogledu granice na moru treba uvažiti to što je Republika Slovenija obalna država i što je još u okviru Jugoslavije bila obalna republika koja je na određenom dijelu Jadranskog mora provodila stvarnu vlast, a imala je i teritorijalni pristup do otvorenog mora', rekao je Tratnik tumačeći smisao pravorijeka u dijelu koji se odnosi na određivanje granice na moru.
Treba utvrditi tok granica
Tratnik je rekao da je između Slovenije i Hrvatske treba utvrditi tok granice u naravi, te da granicu na kopnu i moru treba konkretizirati na razini međunarodnog prava, čemu je arbitražni sporazum i namijenjen. Izricanju pravorijeka prisustvovao je i slovenski premijer Borut Pahor koji je rekao da je vrlo zadovoljan pravorijekom i da je njegova vlada mudro postupila što je od Ustavnog suda zatražila da se izjasni o ustavnosti sporazuma.
Pri izricanju pravorijeka bio je prisutan i predsjednik parlamenta Pavel Gantar. Gantar je novinarima rekao da bi, nakon što je Ustavni sud donio pravorijek da arbitražni sporazum s Hrvatskom nije u suprotnosti s Ustavom, prijedlog Zakona o ratifikaciji sporazuma mogao biti uvršten na redovito travanjsko zasjedanje parlamenta. To će se dogoditi ako stranke koje su predložile da se arbitražni sporazum dade na referendum prije toga ne obnove svoju inicijativu.
